mojodvjetnik.info

Imenik odvjetnika

Zakon o deviznom poslovanju

Zakon o deviznom poslovanju

(N.N. 96/2003)

GLAVA I.

Osnovne odredbe

Predmet Zakona

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuje:

1. poslovanje između rezidenata i nerezidenata u stranim sredstvima plaćanja i u kunama,

2. poslovanje između rezidenata u stranim sredstvima plaćanja,

3. jednostrani prijenosi imovine iz Republike Hrvatske i u Republiku Hrvatsku koji nemaju obilježja izvršenja posla između rezidenata i nerezidenata.

(2) Poslovanje iz stavka 1. ovoga članka podrazumijeva sklapanje tekućih i kapitalnih poslova te njihovo izvršavanje plaćanjima, naplatama ili prijenosima.

Rezidenti i nerezidenti

Članak 2.

(1) U smislu ovoga Zakona rezidentima se smatraju:

1. pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, osim njihovih podružnica u inozemstvu,

2. podružnice stranih trgovačkih društava i trgovaca pojedinaca upisane u registar koji se vodi kod nadležnog tijela državne vlasti ili uprave u Republici Hrvatskoj,

3. trgovci pojedinci, obrtnici i druge fizičke osobe sa sjedištem odnosno prebivalištem u Republici Hrvatskoj koje samostalnim radom obavljaju gospodarsku djelatnost za koju su registrirane (u daljnjem tekstu: poduzetnici pojedinci),

4. fizičke osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj,

5. fizičke osobe koje u Republici Hrvatskoj borave na osnovi važeće dozvole boravka u trajanju najmanje 183 dana,

6. diplomatska, konzularna i druga predstavništva Republike Hrvatske u inozemstvu koja se financiraju iz proračuna te hrvatski državljani zaposleni u tim predstavništvima i članovi njihovih obitelji.

(2) Sve druge osobe koje nisu navedene u stavku 1. ovoga članka smatraju se nerezidentima.

Banka i ovlašteno društvo

Članak 3.

(1) Banka je u smislu ovoga Zakona financijska institucija koja ima odobrenje za rad od Hrvatske narodne banke i odobrenje za obavljanje poslova uređenih ovim Zakonom, a propisanih Zakonom o bankama, banka nerezident koja je na osnovi Zakona o bankama ovlaštena neposredno pružati bankovne usluge na teritoriju Republike Hrvatske te Hrvatska banka za obnovu i razvitak.

(2) Ovlašteno društvo je ono društvo koje ima odobrenje za rad od Komisije za vrijednosne papire Republike Hrvatske i obavlja poslove s vrijednosnim papirima sukladno odredbama Zakona o tržištu vrijednosnih papira.

Strana sredstva plaćanja

Članak 4.

(1) Strana sredstva plaćanja, u smislu ovoga Zakona, jesu devize, strana gotovina, čekovi i ostali novčani instrumenti koji glase na stranu valutu i koji su unovčivi u stranoj valuti.

(2) Devize, u smislu ovoga Zakona, jesu novčana potraživanja od inozemstva.

(3) Strana gotovina (novčanice i kovani novac) novčano je potraživanje od središnje banke ili države koja je gotovinu izdala.

(4) Čekovi i ostali novčani instrumenti koji glase na stranu valutu i koji su unovčivi u stranoj valuti novčana su potraživanja od izdavatelja.

Vrijednosni papiri i izvedeni financijski instrumenti

Članak 5.

(1) Vrijednosnim papirima smatraju se vrijednosni papiri sukladno Zakonu o tržištu vrijednosnih papira.

(2) Vrijednosni papiri kojima se trguje na tržištu kapitala, u smislu ovoga Zakona, jesu dionice, obveznice i drugi dužnički vrijednosni papiri izdani u seriji s rokom dospijeća dužim od jedne godine.

(3) Vrijednosni papiri kojima se trguje na tržištu novca, u smislu ovoga Zakona, jesu kratkoročni vrijednosni papiri izdani u seriji s rokom dospijeća do godine dana, kao što su trezorski zapisi, blagajnički zapisi, komercijalni zapisi, certifikati o depozitima i bankarski akcepti, te dugoročni dužnički vrijednosni papiri kojima je preostali rok dospijeća do godine dana.

(4) Izvedeni financijski instrumenti, u smislu ovoga Zakona, jesu vrijednosni papiri ili ugovori čija se vrijednost mijenja prema promjenama vrijednosti financijskog instrumenta ili drugoga pravnog posla iz kojega su izvedeni.

Domaći i strani vrijednosni papiri

Članak 6.

(1) Domaći vrijednosni papiri, u smislu ovoga Zakona, jesu vrijednosni papiri čiji je izdavatelj rezident te depozitarni zapisi koji su izdani u inozemstvu na temelju domaćeg vrijednosnog papira.

(2) Vrijednosni papiri koji nisu navedeni u stavku 1. ovoga članka smatraju se stranim vrijednosnim papirima.

Kapitalni poslovi

Članak 7.

(1) Kapitalni poslovi, u smislu ovoga Zakona, poslovi su zaključeni između rezidenata i nerezidenata te jednostrani prijenosi imovine radi prijenosa kapitala, a koji nisu tekuća plaćanja i prijenosi iz članka 8. ovoga Zakona.

(2) U kapitalne poslove iz stavka 1. ovoga članka ubrajaju se:

1. izravna ulaganja,

2. ulaganja u nekretnine,

3. poslovi s vrijednosnim papirima na tržištu kapitala,

4. poslovi s vrijednosnim papirima na tržištu novca,

5. poslovi s udjelima u investicijskim fondovima,

6. kreditni poslovi,

7. depozitni poslovi,

8. plaćanja na osnovi ugovora o osiguranju,

9. jednostrani prijenosi imovine;

a) osobni prijenosi imovine,

b) fizički prijenosi imovine.

(3) Kapitalni su poslovi i poslovi kojima se otuđuju prava stečena ulaganjem, odnosno vrijednosni papiri iz stavka 2. ovoga članka, repatrijacija sredstava i prijenos ostatka likvidacijske ili stečajne mase.

Tekući poslovi i tekuća plaćanja

Članak 8.

(1) Tekući poslovi su poslovi zaključeni između rezidenata i nerezidenata čija namjera nije prijenos kapitala.

(2) Plaćanja i prijenosi s osnove tekućih poslova uključuju:

1. dospjela plaćanja na osnovi trgovine robom i uslugama s inozemstvom te na osnovi drugih tekućih poslova, uključujući usluge i normalne kratkoročne bankarske i kreditne olakšice,

2. dospjela plaćanja kamata i neto-dohotke od ostalih ulaganja,

3. plaćanja umjerenog iznosa na ime amortizacije zajmova, smanjenje vrijednosti izravnih ulaganja i raspodjelu dobiti na osnovi udjela u vlasništvu,

4. prijenose s osnove radničkih doznaka, mirovina, invalidnina i ostalih socijalnih primanja, poreza i pristojba, međudržavne suradnje, likvidiranih šteta na temelju ugovora o osiguranju, prijenose s osnove dobitaka u igrama na sreću, naknada za koncesije, članarina i kazna (penala) te umjerenih doznaka na ime troškova za uzdržavanje obitelji.

Izravna ulaganja

Članak 9.

(1) Izravna ulaganja, u smislu ovoga Zakona, sva su ulaganja rezidenata u inozemstvu i nerezidenata u Republici Hrvatskoj koja ulagač obavi s namjerom uspostavljanja trajnih ekonomskih odnosa i ostvarivanja znatnog utjecaja na upravljanje pravnom osobom.

(2) Namjera uspostavljanja trajnih ekonomskih odnosa i ostvarivanja znatnog utjecaja na upravljanje pravnom osobom iskazana je u slučajevima:

1. osnivanja ili povećanja temeljnoga kapitala trgovačkog društva u potpunom vlasništvu ulagača, osnivanja podružnice ili stjecanja već postojećega trgovačkog društva u potpuno vlasništvo ulagača ili ulaganja radi obavljanja djelatnosti poduzetnika pojedinca,

2. ulaganja u novo ili već postojeće trgovačko društvo ako ulagač time stječe ukupno 10% ili više udjela u temeljnom kapitalu trgovačkog društva, odnosno 10% ili više glasačkih prava nakon ispunjenja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka,

3. kredita na rok od pet godina ili duže radi uspostavljanja trajnih ekonomskih odnosa, ako krediti imaju obilježja podređenog ili hibridnog potraživanja.

(3) Nakon uspostavljanja izravnog vlasničkog odnosa između rezidenata i nerezidenata u smislu stavka 1. i 2. ovoga članka, transakcijama izravnih ulaganja smatraju se također:

1. reinvestirana dobit, odnosno udio izravnog ulagača u dobiti trgovačkog društva koja se ne raspodjeljuje u obliku dividendi ili drugih oblika raspodjele dobiti,

2. dužničke transakcije između izravnog ulagača i trgovačkog društva u koje je već izvršeno izravno ulaganje. Ovo uključuje dužničke vrijednosne papire, komercijalne kredite, financijske kredite i ostale dužničko-vjerovničke odnose. Izravnim ulaganjem ne smatra se ulaganje financijskih institucija dužničkim transakcijama vezanima uz tekuće poslovanje, već se izravnim ulaganjem smatraju samo one transakcije motivirane trajnim interesom vezanim uz vlasnički odnos.

(4) Izravnim ulaganjem ne smatra se ulaganje investicijskog fonda, brokerskog društva, mirovinskog fonda, društva za osiguranje, banke i druge osobe kojoj je status institucionalnog ulagača odobrila Komisija za vrijednosne papire Republike Hrvatske u skladu s posebnim zakonom niti ulaganje novčanih sredstava radi izdavanja depozitarnih zapisa.

(5) Iznimno se izravnim ulaganjem smatra ulaganje banke u drugu banku ili financijsku instituciju čija je glavna djelatnost pružanje financijskih usluga te ulaganje društva za osiguranje u drugo društvo za osiguranje ako ulaganja ispunjavaju uvjete iz stavka 2. ovoga članka.

Poslovi s vrijednosnim papirima

Članak 10.

(1) Poslovi s vrijednosnim papirima, u smislu ovoga Zakona, poslovi su s vrijednosnim papirima na tržištu kapitala i tržištu novca te poslovi s udjelima u investicijskim fondovima koji nisu poslovi u smislu ulaganja iz članka 9. ovoga Zakona.

(2) U poslove s vrijednosnim papirima iz stavka 1. ovoga članka ubrajaju se:

1. izdavanje, uvrštenje i prodaja domaćih vrijednosnih papira u inozemstvu,

2. izdavanje, uvrštenje i prodaja stranih vrijednosnih papira u Republici Hrvatskoj,

3. ulaganja rezidenata u vrijednosne papire u inozemstvu,

4. ulaganja nerezidenata u vrijednosne papire u Republici Hrvatskoj.

(3) Uvrštenje vrijednosnih papira iz stavka 2. ovoga članka znači početak trgovanja stranim vrijednosnim papirima u Republici Hrvatskoj ili domaćim vrijednosnim papirima u inozemstvu na burzi ili uređenom javnom tržištu.

Kreditni poslovi

Članak 11.

(1) Kreditni poslovi, u smislu ovoga Zakona, jesu komercijalni krediti i financijski krediti. U kreditne poslove, u smislu ovoga Zakona, ubrajaju se i jamstva i garancije.

(2) Komercijalni krediti, u smislu ovoga Zakona, odgode su plaćanja, odnosno plaćanja unaprijed robe i usluga. Komercijalnim kreditom smatra se i financiranje od banke odgode plaćanja i plaćanja unaprijed te poslovi otkupa potraživanja (factoring i forfaiting) ako osnovni posao, koji je podloga za nastalo potraživanje, ima obilježja komercijalnoga kredita.

(3) Financijski krediti, u smislu ovoga Zakona, svi su krediti osim kredita iz članka 9. stavka 2. točke 3. i iz stavka 2. ovoga članka. U financijske kredite ne ubrajaju se jamstva i garancije.

(4) Kreditni poslovi iz članka 9. stavka 2. točka 3. ovoga Zakona i svi kreditni poslovi iz ovoga članka, osim odgode plaćanja i plaćanja unaprijed do 12 mjeseci na temelju komercijalnog posla, sklapaju se u pisanom obliku. Ugovor o kreditu banka uvijek sklapa u pisanom obliku.

Depozitni poslovi

Članak 12.

(1) Depozitni poslovi iz članka 7. stavka 2. točke 7. ovoga Zakona poslovi su nastali na temelju ugovora o depozitu između nerezidenta i banke te između rezidenta i nerezidentne financijske institucije.

(2) U smislu ovoga Zakona depozitnim poslom smatra se i ugovor o tekućem računu.

Plaćanja na osnovi ugovora o osiguranju

Članak 13.

Plaćanja na osnovi ugovora o osiguranju uključuju plaćanja premija i osiguranih svota na temelju ugovora između nerezidentnog društva za osiguranje i rezidenta kao korisnika te rezidentnog društva za osiguranje i nerezidenta kao korisnika.

Jednostrani prijenosi imovine

Članak 14.

(1) Jednostrani prijenosi imovine prijenosi su imovine iz Republike Hrvatske u inozemstvo ili iz inozemstva u Republiku Hrvatsku koji nemaju obilježja izvršenja posla između rezidenta i nerezidenta, a mogu biti osobni i fizički prijenosi imovine.

(2) Osobni prijenosi imovine prijenosi su imovine iz Republike Hrvatske te u Republiku Hrvatsku na osnovi poklona i pomoći, rente, nasljedstva, podmirenja duga useljenika u matičnoj zemlji, prijenosa imovine iseljenika u inozemstvo i dohotka osoba zaposlenih u Republici Hrvatskoj koje nisu rezidenti.

(3) Hrvatska narodna banka može posebnom odlukom propisati ograničenja za prijenose u inozemstvo s osnove poklona i pomoći sukladno dopuštenim iznosima za fizičke prijenose imovine.

(4) Fizički prijenos, u smislu ovoga Zakona, svaki je prijenos gotovine u kunama, strane gotovine, čekova i materijaliziranih vrijednosnih papira iz Republike Hrvatske i u Republiku Hrvatsku.

Plaćanje i naplata u stranim sredstvima plaćanja

Članak 15.

Plaćanje i naplata u stranim sredstvima plaćanja između rezidenata te između rezidenata i nerezidenata u Republici Hrvatskoj dopušteni su u slučajevima propisanima zakonom ili odlukom Hrvatske narodne banke.

Devizni računi i devizni štedni ulozi rezidenata

Članak 16.

(1) Rezidenti mogu držati devize na deviznim računima ili kao devizne štedne uloge u bankama u Republici Hrvatskoj. Hrvatska narodna banka propisuje uvjete i način otvaranja i vođenja deviznih računa i deviznih štednih uloga.

(2) Pri otvaranju deviznih računa i deviznih štednih uloga banka je obvezna utvrditi identitet rezidenta.

(3) Podatke o vlasnicima deviznih računa i deviznih štednih uloga iz stavka 1. ovoga članka banka je obvezna čuvati pet godina od zatvaranja računa.

(4) Visina, način obračuna i plaćanja kamata te valuta u kojoj se plaćaju kamate i glavnica utvrđuju se ugovorom između banke i rezidenta.

Krediti u stranim sredstvima plaćanja između rezidenata

Članak 17.

(1) Kredite u stranim sredstvima plaćanja mogu rezidentima odobravati banke. Odobreni kredit može se otplaćivati u stranoj valuti.

(2) Ostali rezidenti ne smiju međusobno odobravati kredite u stranim sredstvima plaćanja.

Poslovi s izvedenim financijskim instrumentima

Članak 18.

(1) Na poslove s izvedenim financijskim instrumentima primjenjuju se odredbe ovoga Zakona koje se odnose na poslove koji su podloga za poslove s izvedenim financijskim instrumentima.

(2) Hrvatska narodna banka može propisati uvjete za obavljanje poslova s izvedenim financijskim instrumentima u inozemstvu.

(3) Odredba stavka 2. ovoga članka ne odnosi se na banke, brokerska društva, investicijske fondove, društva za osiguranje, mirovinske fondove i ostale financijske institucije čije je poslovanje uređeno posebnim zakonima.

GLAVA II.

Kapitalni poslovi

II. 1. Izravna ulaganja

Izravna ulaganja nerezidenata i rezidenata

Članak 19.

(1) Izravna su ulaganja nerezidenata u Republici Hrvatskoj slobodna, ako posebnim zakonima nije drugačije određeno.

(2) Izravna su ulaganja rezidenata u inozemstvu slobodna.

Zaštita izravnih ulaganja

Članak 20.

(1) Prijenos u inozemstvo dobiti koju nerezident ostvari izravnim ulaganjem slobodan je pod uvjetom da je u Republici Hrvatskoj podmiren porez na dobit na iznos koji se prenosi u inozemstvo.

(2) Prijenos u inozemstvo ostatka likvidacijske ili stečajne mase slobodan je pod uvjetom da su u Republici Hrvatskoj podmirene sve porezne i druge zakonom propisane obveze iz tog posla.

II. 2. Ulaganja u nekretnine

Članak 21.

Rezident može doznačiti sredstva u inozemstvo radi stjecanja vlasništva nad nekretninama u inozemstvu ako je podmirio zakonom propisane obveze.

II. 3. Poslovi s vrijednosnim papirima na trŽIŠtu kapitala

Ulaganja rezidenata u vrijednosne papire u inozemstvu

Članak 22.

(1) Rezidenti koji imaju status pravne osobe upisuju, uplaćuju, odnosno kupuju i prodaju vrijednosne papire u inozemstvu preko ovlaštenog društva ili preko sudionika na inozemnoj burzi i uređenom javnom tržištu.

(2) Rezidenti fizičke osobe i poduzetnici pojedinci upisuju, uplaćuju, odnosno kupuju i prodaju vrijednosne papire u inozemstvu samo preko ovlaštenog društva.

(3) Rezidenti koji nisu navedeni u stavku 5. ovoga članka mogu u inozemstvu kupovati vrijednosne papire koje izdaju države članice OECD-a i međunarodne financijske institucije te domaće vrijednosne papire. Za druge vrijednosne papire koje rezidenti iz ovoga stavka mogu kupovati, Hrvatska narodna banka može odrediti rejting i zemlju izdavatelja te burzu i uređeno javno tržište na kojoj kotiraju.

(4) Način i uvjete obavljanja poslova iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka propisuje Hrvatska narodna banka.

(5) Banke, investicijski fondovi, društva za osiguranje, mirovinski fondovi i ostale financijske institucije čije je poslovanje uređeno posebnim zakonima mogu u inozemstvu kupovati vrijednosne papire u skladu s tim zakonima.

Izdavanje, uvrštenje i prodaja stranih vrijednosnih papira u Republici Hrvatskoj

Članak 23.

(1) Izdavanje, uvrštenje i prodaja stranih vrijednosnih papira na tržištu kapitala u Republici Hrvatskoj dopušteni su ako je to u skladu s propisima koji uređuju poslovanje s vrijednosnim papirima u Republici Hrvatskoj.

(2) Ministar financija može propisati uvjete za izdavanje, uvrštenje i prodaju stranih vrijednosnih papira na tržištu kapitala u Republici Hrvatskoj.

Ulaganje nerezidenata u vrijednosne papire u Republici Hrvatskoj

Članak 24.

(1) Nerezidenti mogu upisivati, uplaćivati, odnosno kupovati i prodavati vrijednosne papire u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima koji uređuju poslovanje s vrijednosnim papirima u Republici Hrvatskoj.

(2) Hrvatska narodna banka može posebnom odlukom propisati obvezu otvaranja i vođenja nerezidentnih skrbničkih i novčanih računa u bankama radi plaćanja i naplata pri prodaji vrijednosnih papira u Republici Hrvatskoj.

(3) Odlukom iz stavka 2. ovoga članka može se pravo stjecanja vrijednosnog papira za nerezidenta uvjetovati sklapanjem ugovora o vođenju skrbničkog računa u kojem se nerezident obvezuje da stečene vrijednosne papire neće otuđiti niti dati u zalog rezidentu u roku jedne godine od upisa prava vlasništva te da pristaje da banka skrbnik u knjizi dioničara, knjizi vlasnika obveznica ili drugoj knjizi koju vodi izdavatelj vrijednosnih papira ili središnja depozitarna agencija ishodi upis zabrane prava raspolaganja, pri čemu nerezident zadržava svoja prava na isplatu dividende ili kamata.

II. 4. Poslovi s vrijednosnim papirima na trŽIŠtu novca

Članak 25.

(1) Hrvatska narodna banka može propisati najniži rejting koji mora imati izdavatelj stranih kratkoročnih vrijednosnih papira, ako ih na tržištu novca u inozemstvu stječu rezidenti. Rezidenti mogu u inozemstvu slobodno kupovati domaće vrijednosne papire.

(2) Banke, investicijski fondovi, društva za osiguranje, mirovinski fondovi i ostale financijske institucije čije je poslovanje uređeno posebnim zakonima mogu u inozemstvu kupovati vrijednosne papire u skladu s tim zakonima.

(3) Hrvatska narodna banka može propisati najniži rejting koji strani izdavatelj mora imati za izdavanje kratkoročnih vrijednosnih papira u Republici Hrvatskoj.

(4) Nerezidentima je zabranjeno kupovati blagajničke zapise Hrvatske narodne banke i trezorske zapise Ministarstva financija. Za ostale kratkoročne vrijednosne papire Hrvatska narodna banka može propisati ograničenja glede stjecanja i njihova otuđenja prije dospijeća.

Provjera uvjeta za izdavanje i uvrštenje stranih vrijednosnih papira u Republici Hrvatskoj

Članak 26.

(1) Komisija za vrijednosne papire Republike Hrvatske u postupku će odobrenja prospekta provjeriti ispunjava li strani izdavatelj uvjete za izdavanje stranih vrijednosnih papira u Republici Hrvatskoj propisane ovim Zakonom te podzakonskim aktima Hrvatske narodne banke i Ministarstva financija.

(2) Burze i uređena javna tržišta, pri uvrštenju stranih vrijednosnih papira u kotaciju na burzama i uređenim javnim tržištima, dužni su provjeriti ispunjavaju li vrijednosni papiri stranih izdavatelja uvjete propisane ovim Zakonom te podzakonskim aktima Hrvatske narodne banke.

II. 5. Poslovi s udjelima u investicijskim fondovima

Članak 27.

(1) Za poslove s udjelima u investicijskim fondovima na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o obavljanju poslova s vrijednosnim papirima na tržištu kapitala, ako zakonom koji uređuje poslovanje investicijskih fondova nije drugačije određeno.

(2) Hrvatska narodna banka može društvima za upravljanje investicijskim fondovima i ovlaštenim društvima zabraniti prodaju nerezidentima udjela, odnosno dionica u onim investicijskim fondovima koji, prema statutu fonda, u svom portfelju smiju držati više od 50% blagajničkih i/ili trezorskih zapisa.

II. 6. Kreditni poslovi

Članak 28.

(1) Banke mogu kreditne poslove s nerezidentima ugovarati u svoje ime i za svoj račun, u svoje ime a za tuđi račun te u tuđe ime i za tuđi račun.

(2) Rezidenti koji imaju status pravne osobe ili poduzetnika pojedinca, prema ovome Zakonu, mogu kreditne poslove s nerezidentima ugovarati u svoje ime i za svoj račun te u svoje ime a za tuđi račun.

(3) Ostali rezidenti mogu kreditne poslove s nerezidentima ugovarati u svoje ime i za svoj račun.

(4) Rezidenti su obvezni sredstva financijskih kredita iz inozemstva prenijeti na račun otvoren kod banke sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili na račun otvoren u inozemstvu sukladno članku 29. ovoga Zakona. Iznimno, rezidenti mogu koristiti financijske kredite iz inozemstva preko banaka u inozemstvu ako je ugovorom o kreditu ugovoreno plaćanje robe i usluga izravno dobavljaču ili izvršitelju usluga ili ako se financijskim kreditom otplaćuje prije zaključeni kredit u inozemstvu (refinanciranje).

(5) Rezidenti su obvezni pri odobravanju kredita te izdavanju garancija i jamstava u korist nerezidenata pribaviti one instrumente osiguranja naplate kojima se postiže sigurnost kreditnog posla, garancije koja se izdaje, odnosno jamstva.

(6) Zabranjeno je odobravanje nerezidentima financijskih kredita s rokom dospijeća kraćim od jedne godine. Zabrana se ne odnosi na banke, na rezidente kada odobravaju financijske kredite nerezidentima u sklopu izravnih vlasničkih ulaganja te na rezidente kada odobravaju financijske kredite nerezidentima s kojima su u srodstvu (bračni drug, roditelji, djeca, braća, sestre).

II. 7. Depozitni poslovi

Depozitni poslovi rezidenata

Članak 29.

Hrvatska narodna banka određuje uvjete pod kojima rezidenti, osim banaka, mogu otvoriti račun i držati sredstva na računu u inozemstvu.

Depozitni poslovi nerezidenata

Članak 30.

(1) Nerezidenti mogu otvoriti u banci račun u stranoj valuti i u kunama.

(2) Banka je obvezna pri otvaranju računa utvrditi identitet nerezidenta.

(3) Podatke o vlasnicima računa iz stavka 1. ovoga članka banka mora čuvati pet godina od zatvaranja računa.

(4) Hrvatska narodna banka propisuje uvjete i način otvaranja i vođenja računa.

(5) Hrvatska narodna banka može propisati mjesečni iznos do kojega se gotovina u kunama i strana gotovina može slobodno podizati odnosno polagati s računa ili na račune nerezidenata koji nisu fizičke osobe te može odrediti uvjete izdavanja odobrenja za iznose veće od propisanih.

II. 8. Plaćanja na osnovi ugovora o osiguranju

Članak 31.

Plaćanja na osnovi ugovora o osiguranju slobodna su ako je ugovor sklopljen u skladu s propisima koji uređuju osiguranje.

GLAVA III.

Plaćanja, naplate i prijenosi

III. 1. Opće odredbe

Platni promet s inozemstvom

Članak 32.

(1) Platni promet s inozemstvom obavljaju banke koje imaju odobrenje Hrvatske narodne banke i Hrvatska banka za obnovu i razvitak.

(2) Rezidenti obavljaju platni promet s inozemstvom preko banaka.

(3) Za Republiku Hrvatsku platni promet s inozemstvom može obavljati i Hrvatska narodna banka.

(4) Hrvatska narodna banka propisuje uvjete i način obavljanja platnog prometa s inozemstvom.

(5) Plaćanja i prijenosi navedeni u članku 8. ovoga Zakona su slobodni, osim u slučaju primjene zaštitnih mjera sukladno članku 47. ovoga Zakona.

Rokovi za izvršenje naloga u platnom prometu s inozemstvom

Članak 33.

(1) Banka je dužna ispravan nalog za plaćanje u inozemstvo, ako nalogodavac ima dovoljno sredstva na računu, izvršiti s valutom izvršenja plaćanja u inozemstvu najkasnije tri radna dana od dana primitka naloga, osim ako nalogodavac nije odredio kasniju valutu izvršenja plaćanja u inozemstvu.

(2) Banka je dužna najkasnije sljedećega radnog dana od dana obavijesti o primitku sredstava na računu u inozemstvu ili u drugoj banci u zemlji obavijestiti svoga klijenta, korisnika naplate, o priljevu iz inozemstva ili prenijeti sredstva drugoj banci u zemlji u kojoj korisnik naplate ima otvoren račun.

(3) Banka je dužna najkasnije sljedećeg radnog dana od dana primitka ispravnog naloga korisnika naplate rasporediti sredstva u skladu s nalogom.

Plaćanja i naplate u poslovima s nerezidentima u gotovini u kunama, stranoj gotovini, i čekovima

Članak 34.

(1) Rezidenti iz članka 2. stavka 1. točke 1., 2. i 3. ovoga Zakona mogu izvršiti plaćanje ili primiti naplatu u poslovima s nerezidentima u gotovini u kunama, stranoj gotovini i čekovima, pod uvjetima i na način kako propisuje Hrvatska narodna banka.

(2) Stranu gotovinu i čekove naplaćene prema stavku 1. ovoga članka rezidenti su dužni položiti na račun otvoren u banci ili ih u dogovoru s bankom prodati banci u roku koji propiše Hrvatska narodna banka.

III. 2. Plaćanja i prijenosi na osnovi kapitalnih poslova

Članak 35.

(1) Plaćanja i prijenosi na osnovi kapitalnih poslova slobodni su ako je posao sklopljen i prijavljen u skladu s ovim Zakonom te ako su podmirene sve porezne obveze iz toga posla u Republici Hrvatskoj. Iznimno na prijenos dobiti u inozemstvo, koju nerezident ostvari izravnim ulaganjem primjenjuje se članak 20. stavak 1. ovoga Zakona.

(2) Banka ne smije izvršiti nalog za plaćanje u inozemstvo na temelju isplate dobiti od izravnog ulaganja i na temelju isplate ostatka likvidacijske ili stečajne mase ako bi takvo plaćanje bilo u suprotnosti sa stavkom 1. ovoga članka.

III. 3. Jednostrani prijenosi imovine – fizički prijenosi imovine

Unošenje i iznošenje strane gotovine, gotovine u kunama i čekova

Članak 36.

(1) Strana gotovina i čekovi koji glase na stranu valutu mogu se slobodno unositi u Republiku Hrvatsku, uz obvezu prijavljivanja u smislu članka 40. ovoga Zakona.

(2) Hrvatska narodna banka propisuje iznos do kojega se slobodno može:

1. iznositi strana gotovina,

2. unositi i iznositi gotovina u kunama,

3. unositi i iznositi čekove,

te propisuje uvjete za izdavanje odobrenja za unošenje i iznošenje iznosa većih od dopuštenih.

(3) Banke slobodno, za potrebe obavljanja svoje djelatnosti, iznose stranu gotovinu i čekove koji glase na stranu valutu i iznad iznosa propisanog odlukom Hrvatske narodne banke donesenom na temelju stavka 2. ovoga članka.

Postupak s prijavljenim iznosom gotovine u kunama, strane gotovine i čekova preko dopuštenih iznosa

Članak 37.

(1) Carinik će putnika koji je prijavio iznošenje većeg iznosa gotovine u kunama, strane gotovine ili čekova nego što je dopušteno uputiti da iznos preko dopuštenog deponira u banci ili, ako je to moguće, u carinarnici.

(2) Ako putnik iz stavka 1. ovoga članka odbije postupiti po uputi ovlaštenoga carinskog djelatnika, smatrat će se da protivno ovom Zakonu zakonu želi iznijeti gotovinu u kunama, stranu gotovinu ili čekove.

(3) Gotovina u kunama, strana gotovina ili čekovi iz stavka 1. ovoga članka, deponirani u carinarnici, vratit će se putniku prilikom ili nakon povratka u Republiku Hrvatsku, uz naplatu manipulativnog troška u visini 1% deponiranog iznosa. Pri tome visina troška ne može biti veća od 350,00 kuna niti manja od 35,00 kuna, a naplaćuje se u kunama.

(4) Ako putnik čija je gotovina u kunama ili strana gotovina deponirana u smislu stavka 1. ovoga članka, ili njegov opunomoćenik, ne podigne gotovinu u roku od 90 dana od dana deponiranja, smatrat će se da se odrekao gotovine u korist proračuna Republike Hrvatske, na što je bio upozoren u potvrdi o deponiranju koju izdaje carinarnica.

Slanje i prijenos materijaliziranih vrijednosnih papira u inozemstvo ili iz inozemstva

Članak 38.

(1) Slanje i prijenos materijaliziranih vrijednosnih papira, koji su vlasništvo rezidenta, u inozemstvo ili iz inozemstva može obaviti ovlašteno društvo i skrbnička banka radi:

1. ostvarivanja prava iz vrijednosnog papira,

2. prijenosa prava iz vrijednosnog papira na nerezidenta,

3. čuvanja stranih vrijednosnih papira ili vrijednosnih papira koje je u inozemstvu izdao rezident, ako će ti vrijednosni papiri biti pohranjeni kod osobe koja je u inozemstvu ovlaštena za obavljanje tih poslova.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se u slučaju privremenog prijenosa i slanja vrijednosnih papira u inozemstvo ili iz inozemstva radi ostvarivanja prava iz vrijednosnih papira, što je potrebno prethodno prijavit Hrvatskoj narodnoj banci.

Posebna odredba

Članak 39.

Na rezidente koji u inozemstvu borave na temelju važeće radne dozvole u trajanju najmanje 183 dana te na rezidente iz članka 2. stavka 1. točke 5. ne primjenjuje se članak 22. stavak 2. i 3., članak 25. stavak 1., članak 27., članak 28. stavak 4. i 6., članak 29., članak 36. stavak 2. točka 1. i članak 38. stavak 1. ovoga Zakona, koji uređuju prijenos kapitala rezidenata u inozemstvo.

Sprječavanje pranja novca

Članak 40.

(1) Rezidenti i nerezidenti moraju prilikom prelaska državne granice cariniku prijaviti unošenje odnosno iznošenje gotovine u kunama, strane gotovine i čekova u vrijednosti propisanoj zakonom koji uređuje sprječavanje pranja novca.

(2) Obveza iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na predstavnika, odgovornu osobu ili opunomoćenika koji preko državne granice za pravnu osobu prenose gotovinu u kunama, stranu gotovinu i čekove.

Simulirani ugovori

Članak 41.

Rezident ne smije platiti neistinitu tražbinu ili izdati nalog za plaćanje nerezidentu na temelju simuliranog ugovora ili lažne fakture, odnosno sklopiti ugovor u kojemu nije navedena stvarna cijena.

nastavak na str.2