mojodvjetnik.info

Zakon o zaštiti osoba i imovine

(NN 83/96) 

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje zaštitarska djelatnost, utvrđuju se uvjeti za osnivanje i ustrojavanje trgovačkih društava te obavljanje poslova zaštite osoba i imovine; propisuje se nadzor nad radom subjekata koji obavljaju poslove zaštite osoba i imovine, a koji nisu određeni kao poslovi Ministarstva unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) i drugih tijela državne uprave.

Ovim se Zakonom uređuje i detektivska djelatnost te obavljanje detektivskih poslova, prava i obveze privatnih detektiva i nadzor nad njihovim radom.

Članak 2.

Pravne osobe i obrtnici koji imaju odobrenje za obavljanje zaštitarskih, odnosno detektivskih poslova, ne smiju obavljati poslove zaštite osoba i imovine koji su u djelokrugu Ministarstva i drugih tijela državne uprave te primjenjivati operativne metode i sredstva koja na temelju posebnih propisa primjenjuje Ministarstvo i druga nadležna tijela državne uprave.

Članak 3.

Pravne osobe i obrtnici koji imaju odobrenje za obavljanje zaštitarskih, odnosno detektivskih poslova, ne smiju obavljati te poslove za tijela državne vlasti i predstavnička, odnosno izvršna tijela općina, gradova i županija.


II. ZAŠTITARSKA DJELATNOST

Članak 4.

Zaštitarska djelatnost razumijeva poslove zaštite osoba i imovine koji se provode tjelesnom ili tehničkom zaštitom.

Zaštitarskom djelatnošću ne razumijevaju se ulične ophodnje.

Članak 5.

Tjelesna zaštita je neposredno čuvanje i osiguravanje osoba i imovine putem čuvara.

Članak 6.

Čuvari izravno poduzimaju ovim Zakonom dopuštene mjere poradi sprečavanja i otkrivanja štetnih pojava i protupravnih radnji koje umanjuju vrijednost imovine koja je predmet zaštite, odnosno koje narušavaju dostojanstvo osobe ili ugrožavaju tjelesnu nepovredivost osobe koja se štiti.

Članak 7.

Tehnička zaštita osoba i imovine ostvaruje se tehničkim sredstvima i napravama čija se vrsta, namjena i kakvoća utvrđuje posebnim propsima.

Članak 8.

Tehnička zaštita razumijeva stvaranje tehničkih uvjeta za sprečavanje protupravnih radnji usmjerenih prema štićenoj osobi ili imovini te razvijanje oblika tehničkog štićenja, a osobito:

- protuprovalne, protuprepadne i protudiverzijske tehnike,

- zaštite ljudi i čovjekova okoliša,

- zaštite podataka i dokumentacije,

- zaštite nedopuštenog pristupa u štićene prostore,

- zaštite od unošenja eksplozivnih, ionizacijskih i inih opasnih tvari,

- zaštite od iznošenja, odnosno otuđenja štićenih predmeta.

Oblici tehničkog štićenja iz stavka 1. ovoga članka provode se na području štićenoga prostora ili u štićenoj građevini te u pratnji i osiguranju prigodom prijevoza štićenih osoba, novca, vrijednosnih papira, dragocjenih kovina i metala.


III. UVJETI ZA OBAVLJANJE ZAŠTITARSKE DJELATNOSTI I POSLOVA

1. Odobrenje za obavljanje zaštitarske djelatnosti

Članak 9.

Zaštitarsku djelatnost mogu obavljati samo javna trgovačka društva i komanditna društva.

Osnivač, odnosno član društva iz stavka 1. ovoga članka može biti samo fizička osoba koja ima odobrenje za obavljanje zaštitarske djelatnosti.

Republika Hrvatska uredbom Vlade Republike Hrvatske može osnovati trgovačko društvo ili na prijedlog ministra unutarnjih poslova rješenjem odrediti pravnu osobu u državnom vlasništvu za obavljanje zaštitarske djelatnosti.

Poslove tehničke zaštite mogu obavljati i obrtnici.

Članak 10.

Zaštitarska djelatnost može se obavljati samo na temelju odobrenja policijske uprave (u daljnjem tekstu: nadležno tijelo).

Odobrenje za obavljanje zaštitarske djelatnosti može se izdati osobi koja:

- je hrvatski državljanin,

- je navršila 18 godina života,

- ima prebivalište u Republici Hrvatskoj,

- je dostojna za obavljanje zaštitarske djelatnosti, odnosno svojim dosadašnjim načinom života, ponašanjem ili djelatnošću jamči da će savjesno i časno obavljati zaštitarsku djelatnost,

- ima opću zdravstvenu sposobnost, što dokazuje potvrdom ovlaštene zdravstvene ustanove.

Nije dostojna za obavljanje zaštitarske djelatnosti osoba osuđena za kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti kao i osoba koja je osuđena za drugo kazneno djelo počinjeno iz koristoljublja ili za drugo kazneno djelo počinjeno iz nečasnih pobuda ili koje je čini ćudoredno nedostojnom za obavljanje zaštitarske djelatnosti.

Nije dostojna za obavljanje zaštitarske djelatnosti niti osoba koja je kažnjena za prekršajno djelo protiv javnog reda i mira s obilježjem nasilja ili drugo prekršajno djelo koje ju čini ćudoredno nedostojnom za obavljanje zaštitarske djelatnosti.

Članak 11.

Zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje zaštitarske djelatnosti osoba iz članka 9. stavka 2. ovoga Zakona podnosi nadležnom tijelu prema mjestu prebivališta.

Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka prilažu se dokazi o ispunjenju uvjeta iz članka 10. stavka 2. ovoga Zakona, osim uvjeta iz podstavka 4., čije ispunjenje utvrđuje nadležno tijelo te akt o osnivanju trgovačkog društva za obavljanje zaštitarske djelatnosti.

Osoba protiv koje je pokrenuta istraga ili se protiv nje vodi kazneni, odnosno prekršajni postupak za kazneno, odnosno prekršajno djelo iz članka 10. stavka 3. i 4. ovoga Zakona, ne može podnijeti zahtjev iz stavka 1. ovoga članka do pravomoćnosti rješenja kojim se istraga obustavlja, odnosno presude kojom se optužba odbija ili optuženik oslobađa optužbe, odnosno rješenja kojim se zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka odbija ili prekršajni postupak obustavlja.

Nadležno tijelo rješenjem odlučuje o zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka.

Protiv rješenja nadležnog tijela može se izjaviti žalba Ministarstvu.

Ako je zahtjev iz stavka 1. ovoga članka odbijen zato što podnositelj zahtjeva nije dostojan za obavljanje zaštitarske djelatnosti zbog razloga navedenih u članku 10. stavku 3. i 4. ovoga Zakona, novi zahtjev za izdavanje odobrenja ne može se podnijeti prije isteka roka od pet godina od pravomoćnosti rješenja kojim je zahtjev odbijen.

Članak 12.

Trgovačko društvo iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona, može započeti s radom na temelju odobrenja nadležnog tijela kojim se utvrđuje da su ispunjeni propisani uvjeti.

Trgovačko društvo iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona može započeti s radom ako ima:

- poslovni prostor uređen sukladno propisima o posebnim prostornim i tehničkim uvjetima za smještaj oružja te zaštitu od požara, krađe i drugih nezgoda ili zlouporaba,

- akt o razvrstavanju radnih mjesta zaštitara s propisanom stručnom spremom, opisom poslova i ovlastima zaposlenika za svako radno mjesto,

- zaštitni znak.

Članak 13.

Zahtjev za izdavanje odobrenja iz članka 12. stavka 1. ovoga Zakona podnosi se nadležnom tijelu prema sjedištu trgovačkog društva.

Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka prilaže se akt o upisu trgovačkog društva u sudski registar te dokazi o ispunjavanju uvjeta iz članka 12. stavka 2. ovoga Zakona.

Trgovačko društvo koje se upisalo u sudski registar za obavljanje poslova samo tehničke zaštite, ne podnosi dokaze o ispunjavanju posebnih prostornih i tehničkih uvjeta za smještaj oružja.

Nadležno tijelo rješenjem odlučuje o zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka.

Protiv rješenja nadležnog tijela može se izjaviti žalba Ministarstvu.

Članak 14.

Odobrenje iz članka 12. stavka 1. ovoga Zakona prestaje vrijediti ako trgovačko društvo ne započne s radom u roku od jedne godine od dana pravomoćnosti odobrenja ili danom prestanka trgovačkog društva.

Članak 15.

Osoba kojoj je kao zaposleniku Ministarstva prestao radni odnos na temelju odluke stegovnog suda; na temelju rješenja o prestanku radnog odnosa poradi povreda radne stege ili na osobni zahtjev kako bi izbjegla donošenje odluke stegovnog suda, odnosno rješenja o prestanku radnog odnosa, ne može prije isteka roka od pet godina nakon prestanka radnog odnosa u Ministarstvu biti:

- osnivač, odnosno član trgovačkog društva ili zaposlenik trgovačkog društva iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona,

- obrtnik ili zaposlenik kod obrtnika iz članka 9. stavka 4. ovoga Zakona.

2. Obrtnici

Članak 16.

Obrt iz članka 9. stavka 4. ovoga Zakona može obavljati samo fizička osoba koja ima propisanu ovlast za obavljanje tehničke zaštite i odobrenje za početak rada.

Obrt iz stavka 1. ovoga članka, fizička osoba upisuje u obrtni registar na temelju izdane ovlasti za obavljanje tehničke zaštite.

Članak 17.

Obrtnik mora imati poslovni prostor uređen sukladno prostornim i tehničkim uvjetima za zaštitu od požara, krađe i drugih nezgoda i zlouporaba.

Članak 18.

Obrtnik može započeti s radom na temelju odobrenja nadležnog tijela kojim se utvrđuje da su ispunjeni propisani uvjeti.

Zahtjev za izdavanje odobrenja za početak rada podnosi se nadležnom tijelu prema sjedištu obrtnika.

Uz zahtjev iz stavka 2. ovoga članka obrtnik prilaže ovlast za obavljanje poslova tehničke zaštite, akt o upisu u obrtni registar i dokaze da ispunjava propisane uvjete iz članka 17. ovoga Zakona.

Protiv rješenja nadležnog tijela kojim se odbija zahtjev iz stavka 2. ovoga članka može se izjaviti žalba Ministarstvu.

Članak 19.

Odobrenje iz članka 18. stavka 1. ovoga Zakona prestaje vrijediti ako obrtnik ne započne s radom u roku od jedne godine od dana pravomoćnosti odobrenja.

3. Temeljna načela poslovanja

Članak 20.

Zaštitarski poslovi mogu se obavljati samo na temelju ugovora sklopljenog u pisanom obliku.

Članak 21.

U obavljanju zaštitarskih poslova smiju se uporabiti sredstva i naprave koje imaju propisanu kakvoću proizvoda prema hrvat-skim normama, odnosno prihvaćenim pravilima tehničke prakse.

Trgovačka društva koja obavljaju zaštitarske poslove odgovorna su za ispravnost ugrađene tehničke opreme i moraju osigurati službu za redovito održavanje i popravak ugrađenih naprava i opreme.

Članak 22.

Zabranjeno je u trgovačkom društvu i kod obrtnika obavljati zaštitarske poslove na temelju ugovora o radu koji je sklopljen na određeno vrijeme ili na temelju ugovora o djelu.

Iznimno, dopušteno je, uz odobrenje nadležnog tijela, obavljati:

1. poslove tjelesne zaštite na određeno vrijeme na temelju vremenski i stvarno ograničenoga ugovora iz članka 20. ovoga Zakona, a čije ispunjenje zahtijeva povećanje broja zaposlenih čuvara na određeno vrijeme za neprekidno razdoblje od šest mjeseci i to poradi obavljanja poslova tjelesne zaštite u turističkoj i graditeljskoj djelatnosti te za vrijeme održavanja većih športskih priredaba,

2. poslove tehničke zaštite na temelju ugovora o djelu kada trgovačko društvo, odnosno obrtnik uvodi u svoje poslovanje novu tehnologiju za čiju se provedbu traže posebna znanja.

Članak 23.

Trgovačko društvo koje obavlja poslove tjelesne zaštite smije nabaviti propisane vrste kratkoga vatrenog oružja za najviše desetinu zaposlenih koji, prema aktu o sistematizaciji, u obavljanju čuvarskih poslova mogu nositi vatreno oružje za samoobranu.

Trgovačko društvo iz članka 24. ovoga Zakona može, na temelju odobrenja nadležnog tijela, nabaviti veću količinu vatrenog oružja od količine određene stavkom 1. ovoga članka.

Dopuštena je uporaba izvježbanih pasa čuvara u obavljanju poslova tjelesne zaštite samo u ograđenom prostoru koji se štiti.

Članak 24.

Poslove zaštite riznica, pratnje i osiguranja novca, vrijednosnih papira, dragocjenih kovina i metala, skladišta i drugih prostora u kojima se pohranjuju i čuvaju podaci i materijali nastali radom informatičkih i elektronskih medija pravnih osoba te poslove zaštite pravnih osoba u vlasništvu Republike Hrvatske, pravnih osoba koje imaju javne ovlasti te pravnih osoba osnovanih za upravljanje dijelovima prirode ili kulturnim dobrima koja imaju osobitu zaštitu Republike Hrvatske, trgovačkih društava koja proizvode, koriste ili skladište radioaktivne tvari, nuklearno gorivo i otpatke te za ljude i čovjekov okoliš druge štetne tvari, može obavljati trgovačko društvo koje uz odobrenje iz članka 10. i 12. ovoga Zakona, ima od nadležnog tijela i posebno odobrenje za obavljanje ovih poslova.

4. Ovlast za obavljanje zaštitarskih poslova

Članak 25.

Zaštitarske poslove mogu obavljati osobe koje imaju ovlast za obavljanje zaštitarskih poslova (u daljnjem tekstu: zaštitari).

Ovlast iz stavka 1. ovoga članka izdaje se za obavljanje poslova tjelesne zaštite ili za obavljanje poslova tehničke zaštite.

Prigodom izdavanja ovlasti iz stavka 1. ovoga članka osobito se uzima u obzir sudjelovanje podnositelja zahtjeva u statusu hrvatskoga branitelja u Domovinskome ratu u trajanju od najmanje godinu dana.

Članak 26.

Ovlast za obavljanje poslova tjelesne zaštite može se izdati osobi koja:

- je hrvatski državljanin,

- ima prebivalište u Republici Hrvatskoj,

- je navršila 18 godina života,

- je dostojna za obavljanje poslova tjelesne zaštite, odnosno svojim dosadašnjim načinom života, ponašanjem ili djelatnošću jamči da će savjesno i časno obavljati zaštitarske poslove,

- ima opću zdravstvenu sposobnost i posebnu duševnu i tjelesnu sposobnost, što dokazuje potvrdom ovlaštene zdravstvene ustanove,

- ima najmanje srednju stručnu spremu,

- ima pred ispitnim povjerenstvom Ministarstva položen stručni ispit za obavljanje poslova tjelesne zaštite.

Osoba koja ima tri godine radnog iskustva na poslovima policijskog službenika Ministarstva, odnosno na vojno-policijskim poslovima Ministarstva obrane, ne mora polagati stručni ispit za obavljanje poslova tjelesne zaštite.

Nije dostojna za obavljanje poslova tjelesne zaštite osoba osuđena za kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti kao i osoba koja je osuđena za drugo kazneno djelo počinjeno iz koristoljublja ili za drugo kazneno djelo počinjeno iz nečasnih pobuda ili koje je čini ćudoredno nedostojnom za obavljanje poslova tjelesne zaštite, niti osoba koja je kažnjena za prekršajno djelo protiv javnog reda i mira s obilježjem nasilja ili za drugo prekršajno djelo koje je čini ćudoredno nedostojnom za obavljanje zaštitarske djelatnosti.

Nije dostojna za obavljanje poslova tjelesne zaštite niti osoba koja svojim dosadašnjim ponašanjem ukazuje na nepouzdanost za obavljanje tih poslova, a osobito koja češće i prekomjerno uživa alkohol, iskazuje strast za kockanjem ili rasipništvom, ima teže poremećene obiteljske odnose ili iz drugih razloga suprotnih ćudoređu sredine u kojoj živi, a koji je čine nedostojnom za obavljanje tih poslova.

Osobi iz članka 15. ovoga Zakona može se izdati, nakon isteka propisanoga roka, ovlast za obavljanje poslova tjelesne zaštite pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 27.

Zahtjev za izdavanje ovlasti iz članka 26. ovoga Zakona podnosi se nadležnom tijelu prema prebivalištu podnositelja zahtjeva.

Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka prilažu se dokazi o ispunjenju uvjeta iz članka 26. stavka 1. ovoga Zakona, osim uvjeta iz podstavka 4., čije ispunjenje utvrđuje nadležno tijelo.

Osoba protiv koje je pokrenuta istraga ili se protiv nje vodi kazneni, odnosno prekršajni postupak za kazneno, odnosno prekršajno djelo iz članka 26. stavka 2. i 3. ovoga Zakona, ne može podnijeti zahtjev iz stavka 1. ovoga članka do pravomoćnosti rješenja kojim se istraga obustavlja, odnosno presude kojom se optužba odbija ili optuženik oslobađa optužbe, odnosno rješenja kojim se zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka odbija ili prekršajni postupak obustavlja.

Nadležno tijelo rješenjem odlučuje o zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka.

Protiv rješenja nadležnog tijela može se izjaviti žalba Ministarstvu.

Ako je zahtjev iz stavka 1. ovoga članka odbijen zato što podnositelj zahtjeva nije dostojan za obavljanje poslova tjelesne zaštite zbog razloga navedenih u članku 26. stavku 2. i 3. ovoga Zakona, novi zahtjev za izdavanje odobrenja ne može se podnijeti prije isteka roka od pet godina od pravomoćnosti rješenja kojim je zahtjev odbijen.

Članak 28.

U obavljanju poslova tjelesne zaštite čuvar je za vrijeme dužnosti ovlašten:

- utvrditi identitet osobe koja ulazi, odnosno izlazi iz štićene građevine ili prostora,

- zapovijediti osobi koja remeti propisani red i mir udaljenje s prostora ili iz građevine koju štiti,

- zabraniti neovlaštenim osobama pristup štićenim građevinama ili prostoru,

- zadržati osobu koju je na prostoru ili u građevini koju čuva zatekao u činjenju kaznenog djela i izručiti je policiji,

- pregledati vozilo ili osobu na ulazu u čuvani prostor i izlazu iz njega.

Zadržana osoba mora se odmah predati policiji.

Čuvar, koji je zadržao osobu iz stavka 1. podstavka 4. ovoga članka, odmah izvješćuje policiju o zadržavanju i razlozima zadržavanja te mjestu na kojem je osoba zadržana i prema njoj postupa, do dolaska policije, po zapovijedima ovlaštene službene osobe Ministarstva.

Ovlaštena službena osoba Ministarstva izdaje usmene, odnosno pisane zapovijedi iz stavka 3. ovoga članka putem odgovarajućeg sredstva veze.

Članak 29.

Čuvar smije u obavljanju poslova tjelesne zaštite uporabiti tjelesnu snagu, samo ako na drugi način ne može odbiti:

- protupravni i neposredni napad kojim se ugrožava njegov život ili život osoba koje čuva,

- protupravni i neposredni napad usmjeren na uništenje ili umanjenje vrijednosti imovine koju čuva.

Uporabom tjelesne snage smatraju se zahvati koji se koriste u vještini obrane poradi svladavanja otpora osobe koja tjelesno napada čuvara, osobe ili građevine, odnosno predmete koji se štite.

Članak 30.

Čuvari smiju nositi kratko vatreno oružje samo za vrijeme obavljanja poslova iz članka 24. ovoga Zakona ili poslova neposrednog čuvanja i osiguravanja osobe.

Čuvar smije u obavljanju poslova neposrednog čuvanja i osiguranja osoba uporabiti oružje samo kada je to nužno radi zaštite života osobe koju čuva ili svoga života i ako se istodobni ili neposredno predstojeći protupravni napad prema štićenoj osobi ili prema njemu nije mogao odbiti uporabom tjelesne snage.

Čuvar smije u obavljanju poslova iz članka 24. ovoga Zakona uporabiti oružje samo ako na drugi način ne može odbiti istodobni protupravni napad kojim se ugrožava njegov život ili nije mogao odbiti istodobni ili neposredno predstojeći protupravni napad na vrijednosti, prostore i građevine koje štiti.

Prije uporabe vatrenog oružja čuvar je dužan upozoriti osobu protiv koje namjerava uporabiti vatreno oružje i zastrašiti je pucanjem u zrak.

Čuvari su dužni prigodom uporabe vatrenog oružja čuvati živote drugih ljudi.

Čuvari se smiju u obavljanju poslova iz stavka 1. ovoga članka nositi vlastito vatreno oružje.

Članak 31.

Ovlast za obavljanje poslova tehničke zaštite može se izdati osobi koja ispunjava uvjete iz članka 26. stavka 1. podstavka 1., 2., 3., 4., 5. i 7. i članka 32. ovoga Zakona.

Zahtjev za izdavanje ovlasti iz stavka 1. ovoga članka podnosi se nadležnom tijelu prema prebivalištu podnositelja zahtjeva.

Uz zahtjev iz stavka 2. ovoga članka prilažu se dokazi o ispunjavanju uvjeta iz članka 26. stavka 1. podstavka 1., 2., 3., 5. i 7. ovoga Zakona te dokazi o, člankom 32. ovoga Zakona, propisanoj stručnoj spremi i radnom iskustvu. Nadležno tijelo utvrđuje ispunjenje uvjeta iz članka 26. stavka 1. podstavka 4. ovoga Zakona.

Osobi iz članka 15. ovoga Zakona može se izdati, nakon isteka propisanog roka, ovlast za obavljanje poslova tehničke zaštite pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka.

Nadležno tijelo rješenjem odlučuje o zahtjevu iz stavka 2. ovoga članka.

Protiv rješenja nadležnog tijela može se izjaviti žalba Ministarstvu.

Odredbe članka 26. stavka 2. i 3. te članka 27. stavka 3. i 6. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način prema podnositelju zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 32.

Osoba koja ima završenu srednju stručnu spremu tehničkog smjera, može dobiti ovlast za obavljanje poslova tehničke zaštite i to za poslove postavljanja zaštitnodojavnih sustava te održavanja tehničkih naprava i sredstava.

Osoba koja ima završenu višu stručnu spremu tehničkog smjera i pet godina radnog iskustva na poslovima tehničkog štićenja, može dobiti ovlast za obavljanje poslova tehničke zaštite i to, pored poslova iz stavka 1. ovoga članka, za poslove razvitka tehničkih naprava i sredstava, izradbe prosudbe ugroženosti štićene građevine ili prostora te projektiranja tehničkih zaštitnih sustava.

Osoba koja ima završenu visoku stručnu spremu tehničkog smjera i pet godina radnog iskustva na poslovima tehničkog štićenja, može dobiti ovlast za obavljanje poslova tehničke zaštite i to, pored poslova iz stavka 2. ovoga članka, za poslove nadzora nad projektiranjem i izvođenjem radova tehničkih zaštitnih sustava, revizije projektne dokumentacije tehničkih zaštitnih sustava, tehničkog primitka te pružanja intelektualnih usluga.

5. Zaštitarska odora i iskaznica

Članak 33.

Zaštitari koji rade na poslovima postavljanja i održavanja sredstava i naprava za tehničku zaštitu osoba i imovine te čuvari, moraju pri obavljanju zaštitarskih poslova nositi radnu odoru i na njoj na vidno mjesto istaknuti zaštitarsku iskaznicu.

Radna odora iz stavka 1. ovoga članka mora biti na vidnom mjestu označena zaštitnim znakom trgovačkog društva i ne smije biti po boji, kroju i oznakama jednaka ili slična odori Hrvatske vojske, odorama pripadnika Ministarstva unutarnjih poslova ili odori državnih službenika drugih tijela državne vlasti.

Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka ne odnose se na obrtnike zaštitare.

Članak 34.

Radne odore smiju se nositi samo za vrijeme obavljanja poslova iz članka 33. stavka 1. ovoga Zakona.

Osobe iz članka 33. stavka 1. ovoga Zakona, smiju u radnoj odori dolaziti i odlaziti s rada na temelju izdanoga radnog naloga.

Zabranjeno je nositi na javnim mjestima označene dijelove radne odore zaštitarskoga trgovačkog društva.

Čuvari koji u obavljanju poslova tjelesne zaštite čuvaju štićene osobe, mogu obavljati te poslove u građanskoj odjeći na temelju izdanoga radnog naloga.

Članak 35.

Zaštitarsku iskaznicu izdaje nadležno tijelo prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva.

Nadležno tijelo će oduzeti zaštitarsku iskaznicu zaštitara kod kojega prestane postojati neki od uvjeta koje zaštitar mora ispunjavati za obavljanje zaštitarskih poslova ili kojemu prestane radni odnos.

Iskaznica se mora oduzeti u roku od tri dana od dana saznanja za prestanak postojanja nekog od uvjeta iz stavka 2. ovoga članka, odnosno u roku od tri dana od dana prestanka radnog odnosa.

Trgovačko društvo, odnosno obrtnik, dužan je u slučaju nastupa okolnosti zbog kojih se zaštitarska iskaznica mora oduzeti, iskaznicu odmah dostaviti nadležnom tijelu.

Na zahtjev ovlaštene službene osobe Ministarstva, zaštitari su joj dužni predočiti svoju zaštitarsku iskaznicu.

6. Odgovornost trgovačkog društva

Članak 36.

Trgovačko društvo dužno je naknaditi svaku štetu koju njezin zaposlenik na radu ili u svezi s radom prouzroči ugovornoj strani ili trećim osobama.

Trgovačko društvo ima pravo na naknadu isplaćene štete od zaposlenika koji je štetu prouzročio namjerom ili krajnjom nepažnjom.

Članak 37.

Trgovačko društvo dužno je osigurati se od odgovornosti za štetu koju bi njezini zaposlenici u obavljanju zaštitarskih, odnosno detektivskih poslova mogli počiniti strankama ili trećim osobama.

Osiguravatelji su dužni zaključiti ugovor o osiguranju od odgovornosti s trgovačkim društvom.

Članak 38.

Odredbe članka 36. i 37. ovoga Zakona primjenjuju se i na obrtnike, privatne detektive i detektivske urede.


IV. DETEKTIVSKA DJELATNOST I PRIVATNI DETEKTIVI

1. Obavljanje detektivskih poslova

Članak 39.

Detektivska djelatnost razumijeva poslove prikupljanja i obrade podataka i dokazala.

Poslove iz stavka 1. ovoga članka mogu obavljati osobe koje imaju ovlast za obavljanje detektivskih poslova (u daljnjem tekstu: privatni detektivi).

Članak 40.

Ovlast za obavljanje detektivskih poslova može se izdati osobi koja:

- je hrvatski državljanin,

- ima prebivalište u Republici Hrvatskoj,

- je navršila 21 godinu života,

- ima visoku ili višu stručnu spremu,

- ima završeni vježbenički staž kod privatnog detektiva u trajanju od osamnaest mjeseci,

- je dostojna za obavljanje detektivskih poslova, odnosno svojim dosadašnjim načinom života, ponašanjem ili djelatnošću jamči da će savjesno i časno obavljati detektivske poslove,

- ima opću zdravstvenu sposobnost i posebnu duševnu i tjelesnu sposobnost, što dokazuje potvrdom ovlaštene zdravstvene ustanove,

- ima pred ispitnim povjerenstvom Ministarstva položen ispit za privatnog detektiva.

Osoba koja ima tri godine radnog iskustva na poslovima ovlaštene službene osobe Ministarstva ili Ministarstva obrane, odnosno Vojne policije oružanih snaga Republike Hrvatske te drugim poslovima sigurnosne i obavještajne naravi, istražnim poslovima, poslovima izvršenja kaznenih i prekršajnih sankcija ili poslovima državnog odvjetnika, ima ispunjen uvjet iz stavka 1. podstavka 5. i 8. ovoga članka.

Osobi iz članka 15. ovoga Zakona može se izdati, nakon isteka propisanoga roka, ovlast za obavljanje detektivskih poslova pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka.

Ispit za privatnog detektiva polaže se nakon provedenoga vježbeničkog staža.

Odredbe članka 26. stavka 2. i 3. te članka 27. stavka 3. i 6. ovoga Zakona, primjenjuje se na odgovarajući način i na osobu koja podnosi zahtjev za izdavanje ovlasti iz članka 39. stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 41.

Zahtjev za izdavanje ovlasti iz članka 39. stavka 2. ovoga Zakona podnosi se nadležnom tijelu prema prebivalištu podnositelja zahtjeva.

Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka prilažu se dokazi o ispunjavanju uvjeta iz članka 40. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, osim uvjeta iz podstavka 6. stavka 1., čije ispunjenje utvrđuje nadležno tijelo.

Nadležno tijelo rješenjem odlučuje o zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka.

Protiv rješenja nadležnog tijela može se izjaviti žalba Ministarstvu.

Članak 42.

Detektivski poslovi obavljaju se kao obrt.

Obrt iz stavka 1. ovoga članka može obavljati samo fizička osoba koja ima ovlast za obavljanje detektivskih poslova i odobrenje za početak rada.

Obrt iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba upisuje u obrtni registar na temelju izdane ovlasti za obavljanje detektivskih poslova.

Članak 43.

Privatni detektiv mora imati osiguran poslovni prostor uređen sukladno prostornim i tehničkim uvjetima za zaštitu od požara, krađe i drugih nezgoda i zlouporaba.

Članak 44.

Privatni detektiv može započeti s radom na temelju odobrenja nadležnog tijela kojim se utvrđuje da su ispunjeni propisani uvjeti.

Zahtjev za izdavanje odobrenja za početak rada podnosi se nadležnom tijelu prema sjedištu privatnog detektiva.

Uz zahtjev iz stavka 2. ovoga članka prilaže se akt o upisu u obrtni registar te dokazi o ispunjavanju uvjeta iz članka 43. ovoga Zakona.

Nadležno tijelo rješenjem odlučuje o zahtjevu iz stavka 2. ovoga članka.

Protiv rješenja nadležnog tijela može se izjaviti žalba Ministarstvu.

Članak 45.

Odobrenje iz članka 44. stavka 1. ovoga Zakona prestaje vrijediti ako privatni detektiv ne započne s radom u roku od jedne godine od dana izdavanja odobrenja.

Članak 46.

Dva ili više privatnih detektiva mogu osnovati detektivski ured.

Detektivski ured osniva se kao javno trgovačko društvo ili komanditno društvo.

Članovi trgovačkog društva iz stavka 2. ovoga članka ne mogu biti pravne osobe niti fizičke osobe koje nemaju ovlast iz članka 39. stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 47.

Detektivski ured može započeti s radom na temelju odobrenja nadležnog tijela kojim se utvrđuje da su ispunjeni propisani uvjeti i to ako ima poslovni prostor uređen sukladno prostornim i tehničkim uvjetima za zaštitu od požara, krađe i drugih nezgoda i zlouporaba.

Članak 48.

Zahtjev za izdavanje odobrenja za početak rada podnosi se nadležnom tijelu prema sjedištu podnositelja zahtjeva.

Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnositelji zahtjeva prilažu ovlast za obavljanje detektivskih poslova te dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 47. ovoga Zakona.

Nadležno tijelo rješenjem odlučuje o zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka.

Protiv rješenja nadležnog tijela može se izjaviti žalba Ministarstvu.

Članak 49.

Odobrenje iz članka 48. stavka 1. ovoga Zakona prestaje vrijediti ako detektivski ured ne započne s radom u roku od jedne godine od dana pravomoćnosti odobrenja ili danom prestanka detektivskog ureda.

2. Prava i dužnosti privatnog detektiva

Članak 50.

Detektivski poslovi smiju se obavljati samo na temelju ugovora sklopljenog u pisanom obliku između privatnog detektiva i naručitelja detektivske usluge (u daljnjem tekstu: stranka) te na temelju posebne punomoći stranke.

Članak 51.

Privatni detektiv za vrijeme obavljanja detektivskih poslova dužan je predočiti punomoć iz članka 50. ovoga Zakona i detektivsku iskaznicu ovlaštenoj službenoj osobi Ministarstva i osobi od koje pribavlja određene podatke.

Detektivsku iskaznicu izdaje nadležno tijelo prema sjedištu privatnog detektiva.

Privatni detektiv obvezan je vratiti detektivsku iskaznicu nadležnom tijelu u roku od tri dana od dana predaje pisane izjave nadležnom tijelu da prestaje obavljati detektivske poslove.

U slučaju smrti privatnog detektiva, njegov nasljednik dužan je vratiti detektivsku iskaznicu nadležnom tijelu u roku od trideset dana od dana smrti privatnog detektiva.

Članak 52.

Privatni detektiv smije prikupljati podatke od osoba koje su mu voljne predočiti tražene podatke.

Privatni detektiv može isključivo prikupljati podatke o:

- izgubljenim osobama ili osobama koje se skrivaju od stranke ili osobama koje su napisale ili poslale anonimna pisma ili osobama koje šire klevete, sumnjičenja ili uvrede,

- osobama koje su stranci prouzročile štetu,

- predmetima koji su izgubljeni ili ukradeni,

- dokazalima koja su stranci potrebna za osiguranje ili ostvarivanje prava ili povlastica koje ostvaruje pred sudbenim ili drugim tijelima državne vlasti te društvima i udrugama,

- uspješnosti osoba u obavljanju poslova,

- uspješnosti i poslovnosti trgovačkih društava i drugih pravnih osoba.

Privatni detektiv, prigodom prikupljanja podataka iz stavka 2. ovog članka, ne smije ometati obavljanje poslova iz djelokruga tijela državne vlasti.

Članak 53.

Ovlaštena osoba tijela državne vlasti ili pravne osobe koja na temelju javnih ovlasti vodi određene upisnike te drugih pravnih osoba može dati privatnom detektivu podatke o:

- stalno i privremeno prijavljenim osobama,

- policama osiguranja,

- poreznim prijavama,

- vlasnicima motornih vozila i plovila te

- podatke iz državnih matica i

- podatke o mirovinskom i invalidskom osiguranju.

Ovlaštena osoba iz stavka 1. ovoga članka neće dati privatnom detektivu podatke koji su posebnim propisom određeni kao službena tajna.

Članak 54.

Privatni detektiv koji je, povodom obavljanja poslova koji su mu povjereni, saznao za kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti, dužan je bez odgode prijaviti kazneno djelo Ministarstvu ili nadležnom državnom odvjetništvu.

Privatni detektiv nije dužan prijaviti kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka ako je, povodom obavljanja poslova koji su mu povjereni, saznao da je takvo kazneno djelo počinila stranka s kojom je sklopio ugovor o obavljanju detektivskih poslova, izuzev u slučajevima kada je stranka počinila kaznenim zakonima propisana kaznena djela protiv sigurnosti Republike Hrvatske ili kaznena djela protiv Republike Hrvatske kao i kaznena djela protiv čovječnosti i međunarodnoga prava te kaznena djela protiv dostojanstva ličnosti i morala.

Obveza iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje se i na zaštitare.

Članak 55.

Privatni detektiv ne smije pri obavljanju detektivskih poslova upotrebljavati vatreno oružje i druga sredstva prisile.

Privatni detektiv ne smije koristiti sredstva i naprave za elektronska ili fotografska snimanja ili prisluškivanja.

Članak 56.

Podaci, koje je privatni detektiv prikupio u obavljanju ugovorenog posla, smatraju se poslovnom tajnom i nakon što privatni detektiv prestane obavljati detektivske poslove.

Podatke i saznanja do kojih je došao u obavljanju ugovorenog posla, privatni detektiv može koristiti samo u svrhu radi koje su prikupljeni.

Članak 57.

Privatni detektiv dužan je nakon obavljenoga ugovorenog posla sve prikupljene podatke predati stranci, a sve druge podatke koji nisu od značenja za ugovoreni posao uništiti u roku od osam dana od dana ispunjenja ugovora.

Privatni detektiv ne smije objavljivati podatke do kojih je došao obavljanjem ugovorenog posla niti drugoj osobi omogućiti objavljivanje tih podataka.

Članak 58.

Privatni detektiv obvezan je omogućiti uvid u sve prikupljene podatke i dokazala kojima raspolaže ovlaštenoj službenoj osobi Ministarstva.

Ovlaštena službena osoba Ministarstva o obavljenom uvidu iz stavka 2. ovoga članka sastavlja zapisnik.

Članak 59.

Privatni detektiv odbit će obavljanje detektivskih poslova:

- ako je on ili koji drugi privatni detektiv koji radi ili je radio u istom trgovačkom društvu u istoj stvari ili u stvari koja je s njome pravno ili stvarno neposredno povezana, obavljao detektivske poslove za suprotnu stranku,

- ako je u istoj stvari radio kao ovlaštena službena osoba Ministarstva ili Ministarstva obrane, odnosno Vojne policije oružanih snaga Republike Hrvatske te ovlaštena osoba zadužena za druge poslove sigurnosne i obavještajne naravi ili istražni sudac ili državni odvjetnik,

- ako stranka zahtijeva prikupljanje podataka koje ne smije prikupljati,

- u drugim slučajevima sukoba interesa predviđenim propisima ili prihvaćenim kodeksom strukovne etike.

nastavak na str.2