mojodvjetnik.info

Zakon o sudskim pristojbama

(pročišćeni tekst)

(NN 26/03) 

I. OPÆE ODREDBE

Članak 1.

U postupku pred sudovima plaćaju se sudske pristojbe (u daljnjem tekstu: pristojbe) po odredbama ovoga Zakona i u visini utvrđenoj Tarifom sudskih pristojbi koja je njegov sastavni dio.

Članak 2.

Pristojbe se plaćaju:

1. u parničnom postupku,

2. u izvanparničnom postupku,

3. u ovršnom postupku,

4. u ostavinskom postupku,

5. u zemljišnoknjižnom postupku,

6. u kaznenom postupku po privatnoj tužbi,

7. u postupku u upravnim sporovima,

8. u postupku upisa u sudski registar,

9. u postupku stečaja i likvidacije i

10. u drugim slučajevima propisanim Zakonom.

Članak 3.

Pristojbe propisane ovim Zakonom dužna je platiti osoba na čiji se zahtjev ili u čijem se interesu poduzimaju radnje propisane zakonom.

Pristojbu za podneske ili zapisnike koji ih zamjenjuju, dužna je platiti osoba koja ih podnosi ili osoba na čiji se zahtjev sastavlja zapisnik.

Za odluke prvostupanjskog suda pristojbu je dužan platiti tužitelj ili predlagatelj, a za sudsku nagodbu obje stranke, osim ako se drukčije ne dogovore.

Kada su prema ovom Zakonu dvije ili više osoba obvezne zajedno platiti pristojbu, njihova obveza je solidarna.

Članak 4.

Obveza plaćanja pristojbe, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano, nastaje:

1. za podneske (tužbe, pravne lijekove, prijedloge za izvr­šenje i dr.) – u trenutku kada se predaju, a za podneske dane na zapisnik - kada je zapisnik dovršen,

2. za sudske prijepise – kada se zatraže,

3. za sudske odluke – kada se stranci ili njenom zastupniku dostavi prijepis odluke,

4. za rješenja o nasljeđivanju – kada postanu pravomoćna,

5. u postupku prisilne nagodbe, stečaja i likvidacije – do­nošenjem odluke o glavnoj diobi ili donošenjem rješenja o odobrenju prisilne nagodbe,

6. za ostale radnje – kada se zatraži njihovo poduzimanje ili kada sud započne postupati.

Članak 5.

Pristojbe u upravnom sporu plaćaju se samo ako sud odbije ili odbaci tužbu.

Pristojbu iz stavka 1. ovoga članka, pristojbeni obveznik dužan je platiti u roku osam dana od dana primitka naloga za plaćanje pristojbe.

Članak 6.

Pristojbe propisane tarifom sudskih pristojbi plaćaju se u državnim biljezima emisije Republike Hrvatske, a u gotovom novcu plaćaju se kada je pristojbeni obveznik dužan platiti iznos pristojbi veći od 100,00 kuna.

Iznosi pristojbi izražavaju se u apsolutnom iznosu u kunama i u postocima.

Kod obračunavanja pristojbe propisane u postotku, pristojbena osnovica će se zaokružiti na cijele stotine na način, da se iznos do 50,00 kuna zaokruži na nižu stotinu, a iznos preko 50,00 kuna na višu stotinu.

Članak 7.

Državni biljezi lijepe se na podnesku ili sudskom spisu i poništavaju otiskom sudskog pečata ili štambiljom »poništeno«.

Članak 8.

Pristojba u gotovom novcu plaća se kod ovlaštene organizacije za obavljanje platnog prometa u korist računa proračunskih prihoda od sudskih pristojbi.

Pristojba u gotovom novcu može se platiti i u računovodstvu suda. Ono će u roku od pet dana od dana naplate taj novac uplatiti u proračunski prihod od sudskih pristojbi.

Potvrda o uplati pristojbe prilaže se uz podnesak za koji je pristojba plaćena, a kada se podnosi potvrda o plaćenoj pristojbi za sudsku odluku, podnositelj treba naznačiti za koju odluku plaća pristojbu.

Sud će na spisu utvrditi koliko je pristojbe plaćeno.

Članak 9.

Pravo na naplatu pristojbe zastarijeva za dvije godine po isteku godine u kojoj je trebalo platiti pristojbu.

Pravo na prisilnu naplatu pristojbe, kaznene pristojbe i troš­kova izvršenja, zastarijeva za dvije godine nakon isteka godine u kojoj je doneseno rješenje iz članka 40. stavka 3. ovoga Zakona.

Tijek zastare prava na naplatu pristojbe prekida se svakom službenom radnjom suda ili Porezne uprave Ministarstva financija, izvršene radi naplate pristojbe.

U svakom slučaju, zastara nastupa po isteku pet godina od dana kada je prvi put počela teći. 

Članak 10.

Prihodi od sudskih pristojbi su prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske.

II. OSLOBOÐENJE OD PLAÆANJA PRISTOJBE

Članak 11.

Oslobođenje od plaćanja pristojbi dano u parničnom, izvan­parničnom i kaznenom postupku, kao i u postupku u upravnim sporovima, primjenjuje se i u postupku izvršenja odluka donesenih u tim postupcima, ako se izvršenje zahtijeva ili predlaže u roku od tri mjeseca od dana kada je odluka stekla svojstvo izvršnosti.

Oslobođenje od plaćanja pristojbe u izvanparničnom i izvr­š­nom postupku važi i u parničnom postupku koji nastane tijekom i povodom tih postupaka.

Članak 12.

Rješenje o oslobođenju od plaćanja pristojbe djeluje od dana kada je sudu podnesen prijedlog za oslobođenje i važi za sve podneske i radnje za koje je prema članku 4. i 5. ovoga Zakona, nastala obveza toga dana ili kasnije.

Protiv rješenja o oslobođenju od plaćanja pristojbe nije dopuštena posebna žalba.

Oslobođenje od plaćanja pristojbe u upravnom sporu obuh­vaća i podneske podnesene prije prijedloga za oslobođenje od plaćanja pristojbe, ako je prijedlog podnesen prije isteka roka određenog za plaćanje pristojbe.

Članak 13.

Stranka je dužna uz prijedlog za oslobođenje od plaćanja pristojbe podnijeti i potvrdu o imovnom stanju koju izdaje Porezna uprava Ministarstva financija.

Pobliže odredbe o izdavanju potvrde o imovnom stanju, propisat će Ministarstvo financija.

Članak 14.

Sud će osloboditi od plaćanja sudskih pristojbi stranku koja prema svom općem imovnom stanju ne može podmiriti sudsku pristojbu bez štetnih posljedica za nužno uzdržavanje sebe i svoje obitelji.

Stranka je dužna uz prijedlog za oslobođenje od plaćanja pristojbe priložiti potvrdu o imovnom stanju iz članka 13. ovoga Zakona, te dati izjavu na sudski zapisnik o svom imovnom stanju i imovnom stanju svoga supružnika.

Pri donošenju odluke o oslobođenju od plaćanja pristojbe sud će ocijeniti sve okolnosti, a osobito vrijednost predmeta spora, broj osoba koje stranka uzdržava i prihode koje imaju stranka i članovi njezine obitelji.

Članak 15.

Od plaćanja pristojbi oslobođeni su:

1. Republika Hrvatska i tijela državne vlasti,

2. osobe i tijela u obavljanju javnih ovlasti,

3. radnici i namještenici u radnim sporovima i službenici u upravnim sporovima u vezi s ostvarivanjem njihovih prava iz službeničkih odnosa,

4. invalidi Domovinskog rata, na temelju odgovarajućih is­prava kojima dokazuju svoj status,

5. supružnici, djeca i roditelji branitelja poginulih, nestalih i zatočenih u Domovinskom ratu, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status,

6. supružnici, djeca i roditelji poginulih, nestalih i zatočenih u Domovinskom ratu, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status

7. prognanici, izbjeglice i povratnici, na temelju odgova­rajućih isprava kojima dokazuju svoj status,

8. korisnici socijalne skrbi koji primaju pomoć za uzdrža­vanje,

9. humanitarne organizacije i organizacije koje se bave zaštitom invalida i obitelji poginulih, nestalih i zatočenih u obavljanju humanitarne djelatnosti,

10. tužitelji u parnicama o pravu na zakonsko uzdržavanje ili o tražbinama na temelju toga prava,

11. tužitelji u parnicama o priznanju materinstva i očinstva i o troškovima koji su nastali trudnoćom i porodom izvan braka,

12. stranke koje traže vraćanje poslovne sposobnosti,

13. maloljetnici koji traže da im se odobri stjecanje poslovne sposobnosti zato što su postali roditelji,

14. stranke u postupku radi predaje djeteta i radi ostvarivanja odluke o održavanju susreta i druženja s djetetom,

15. tužitelji u sporovima o pravima iz obveznoga mirovinskog i osnovnoga zdravstvenog osiguranja, o pravima nezaposlenih osoba na temelju propisa o zapošljavanju i pravima s područja socijalne skrbi,

16. tužitelji, odnosno predlagatelji u postupcima za zaštitu ustavom zajamčenih ljudskih prava i sloboda protiv konačnih pojedinačnih akata, odnosno za zaštitu zbog nezakonite radnje i

17. tužitelji u sporovima o naknadi štete zbog onečišćenja okoliša.

Strana država oslobođena je od plaćanja pristojbi, ako je to predviđeno međunarodnim ugovorom ili pod uvjetom uzajamnosti.

U slučaju sumnje o postojanju uvjeta iz stavka 2. ovoga članka, sud će zatražiti objašnjenje od ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.

Odredba stavka 1. točke 9. ovoga članka odnosi se na one humanitarne organizacije za koje to odredi ministar rada i socijalne skrbi.

Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na tijela općina i gradova, osim ako sukladno posebnom zakonu na njih nije preneseno obavljanje javnih ovlasti.

Članak 16.

Skrbnik osobe čije je boravište nepoznato, skrbnik imovine čiji je vlasnik nepoznat i privremeni zastupnik stranke kojeg je postavio sud tijekom postupka, nisu dužni plaćati pristojbe za osobu koju zastupaju. Ove pristojbe naplaćuju se iz imovine osobe koja je zastupana.

Sud će neplaćene pristojbe unositi u popis pristojbi i nakon završetka postupka postupiti po odredbama članka 37. do 42. ovoga Zakona.

Članak 17.

Kada više osoba zajednički predaju podnesak i poduzimaju radnje u postupku, a jedna ili više njih su oslobođene od plaćanja pristojbe, osoba koja nije oslobođena treba platiti pristojbu samo prema vrijednosti onog dijela predmeta spora koji otpada na nju.

Ako je vrijednost predmeta spora određena primjenom odredaba članka 29. ovoga Zakona, vrijednost dijela predmeta spora koja otpada na osobu koja nije oslobođena plaćanja pristojbe utvrdit će se tako da se ukupna vrijednost predmeta spora podijeli brojem osoba koje zajednički nastupaju u postupku. Tako će se učiniti i kad je vrijednost predmeta spora određena primjenom odredaba članka 20. do 28. ovoga Zakona, ako se drukčije ne može utvrditi vrijednost dijela predmeta spora koji otpada na osobu koja nije oslobođena plaćanja pristojbe.

Članak 18.

Kada stranka oslobođena od plaćanja pristojbi uspije u postupku, pristojbe koje bi trebala platiti da nije bila oslobođena, platit će stranka koja nije oslobođena od plaćanja pristojbi i to u omjeru u kojem je oslobođena stranka uspjela u postupku.

Kada se nagode stranka oslobođena od plaćanja pristojbi i stranka koja nije oslobođena od plaćanja pristojbi, pristojbu za nagodbu koju bi trebala platiti oslobođena stranka, platit će stranka koja nije oslobođena od plaćanja pristojbi, ako nije drukčije dogovoreno.

Članak 19.

Sud mora voditi popis pristojbi što ih treba platiti oslobođena osoba, ako u postupku sudjeluju osoba oslobođena od plaćanja pristojbi i osoba koja nije oslobođena.

Popis pristojbi zaključuje se nakon završetka postupka. Kada se postupak završi na način propisan člankom 18. ovoga Zakona, sud će prema članku 37. ovoga Zakona, izdati nalog za plaćanje pristojbe osobi koja je obvezna platiti pristojbu.

III. UTVRÐIVANJE VRIJEDNOSTI RADI

NAPLATE PRISTOJBE

1. U parničnom postupku

Članak 20.

U parničnom postupku plaćaju se pristojbe prema vrijednosti predmeta spora.

Vrijednost predmeta spora radi naplate pristojbe (u daljnjem tekstu: vrijednost predmeta spora) utvrđuje se prema vrijednosti koju ima predmet spora u vrijeme podnošenja tužbe.

Za utvrđivanje vrijednosti predmeta spora odgovarajuće se primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

Članak 21.

Kada je predmet spora pravo na uzdržavanje ili potraživanje pojedinih iznosa zakonskog uzdržavanja, vrijednost predmeta spora utvrđuje se prema zbroju zatraženih davanja za tri mjeseca, ako se uzdržavanje ne traži za kraće vrijeme.

Članak 22.

Vrijednost predmeta spora kada je jednom tužbom obu­hva­ćeno više zahtjeva protiv istog tuženika, bez obzira temelje li se svi zahtjevi na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi ili ne, određuje se prema zbroju vrijednosti svih zahtjeva.

Vrijednost predmeta spora u slučaju suparničarstva kada su predmet spora zahtjevi ili obveze iste vrste koje se temelje na bitno istovrsnoj činjeničnoj i pravnoj osnovi, te ako postoji stvarna i mjesna nadležnost istog suda za svaki zahtjev i za svakog tuženika, određuje se prema vrijednosti svakog pojedinog zah­tjeva.

Vrijednost predmeta spora određuje se prema zahtjevu čija je vrijednost veća, u slučaju kada je jednom tužbom obuhvaćeno dva ili više tužbenih zahtjeva koji su u međusobnoj svezi, tako da sud sljedeći od tih zahtjeva prihvati, ako nađe da je neosnovan onaj zahtjev koji je istaknut ispred njega, te u slučaju kada je jednom tužbom obuhvaćeno dva ili više tuženika prema kojima se ističe isti zahtjev ili se prema pojedinim od njih ističu različiti zahtjevi koji su u međusobnoj svezi, a isti sud je stvarno i mjesno nadležan za svaki od tih zahtjeva, i to tako da sud prihvati zahtjev prema sljedećem tuženiku, ako je pravomoćno odbijen prema onome koji je u tužbi naveden prije njega.

Članak 23.

U parnicama za diobu imovine kao vrijednost predmeta spora uzima se vrijednost onoga dijela imovine za koju tužitelj traži da se diobom izdvoji iz zajedničke imovine.

Članak 24.

Kada je predmet spora pravo na nasljeđivanje na cijeloj ostavini kao vrijednost predmeta spora uzima se vrijednost čiste ostavine, a ako je predmet spora dio ostavine ili određena stvar iz ostavine, kao vrijednost predmeta spora uzima se samo vrijednost toga dijela ostavine ili stvari.

Članak 25.

Vrijednost predmeta spora u vlasničkim sporovima o nekretninama određuje se prema tržišnoj vrijednosti nekretnine koja je predmet spora izraženoj u cijeni koja se za određenu nekretninu može postići na tržištu u mjestu gdje se nekretnina nalazi, ali ne smije biti manja:

1. za zemljište, od peterostrukog iznosa katastarskog prihoda s tog zemljišta,

2. za poslovne zgrade, gospodarske zgrade ili poslovne prostorije koje su u zakupu, od jednogodišnjeg iznosa zakupnine,

3. za stambene zgrade ili stanove kao posebne dijelove zgrade, od jednogodišnjeg iznosa stanarine.

Članak 26.

U parnicama u kojima je predmet spora izvršenje kakve radnje, trpljenja, nečinjenja ili izjava volje ili utvrđivanje postojanja ili nepostojanja određenog prava ili pravnog odnosa ili utvrđivanje istinitosti ili neistinitosti neke isprave, kao vrijednost predmeta spora uzima se iznos koji je tužitelj naznačio u tužbi, ali ne manji od 10.000,00 kuna.

Članak 27.

U parnicama za poništenje pravorijeka arbitraže kao vrijednost predmeta spora uzima se iznos koji je stranci dosuđen, a ako se tužbeni zahtjev ne odnosi na novčani iznos, mjerodavna je vrijednost koju je tužitelj naznačio u tužbi, ali ne manja od 50.000,00 kuna.

U parnicama za proglašenje prestanka važnosti ugovora o arbitraži, kao vrijednost predmeta spora uzima se iznos od 50.000,00 kuna.

Članak 28.

Kao vrijednost predmeta spora uzima se:

1. u sporovima o otkazu ugovora o najmu ili zakupu – jednogodišnji iznos najamnine ili zakupnine, ali ne manji od 20.000,00 kuna,

2. u sporovima zbog smetanja posjeda - iznos od 5.000,00 kuna,

3. u sporovima radi utvrđivanja ili osporavanja očinstva ili materinstva – iznos od 10.000,00 kuna,

4. u sporovima radi utvrđivanja postojanja ili nepostojanja braka, poništenja braka ili razvoda braka – iznos od 5.000,00 kuna,

5. u sporovima o utvrđivanju reda prvenstva tražbina u ovršnom postupku – visina tražbine, ali ne u iznosu većem od 10.000,00 kuna.

Kada se zajedno s bračnim sporom ili sporom radi utvrđi­vanja očinstva ili materinstva raspravlja i o zahtjevu za uzdr­žavanje djeteta ili supružnika, naplaćivat će se samo jedna pristojba i to prema vrijednosti prema kojoj se naplaćuje pristojba za bračni spor ili za spor o utvrđivanju očinstva ili materinstva.

Kada se traži osiguranje dokaza prije pokretanja parnice, kao vrijednost mjerodavna za naplatu pristojbe uzima se iznos od 5.000,00 kuna.

Članak 29.

Kada se prema odredbama članka 20. do 28. ovoga Zakona ne može utvrditi vrijednost predmeta spora, pristojba će se naplaćivati na iznos od 10.000,00 kuna.

Članak 30.

Sud će rješenjem odrediti vrijednost radi naplate pristojbe kada tuženik prigovori previsoko naznačenoj vrijednosti predmeta spora u tužbi.

Tuženik može podnijeti prigovor iz stavka 1. ovoga članka najkasnije na pripremnom ročištu ili ako pripremno ročište nije održano, na prvom ročištu za glavnu raspravu prije početka raspravljanja o glavnoj stvari.

Sud će i po službenoj dužnosti najkasnije na pripremnom ročištu ili ako pripremno ročište nije održano, na prvom ročištu za glavnu raspravu prije početka raspravljanja o glavnoj stvari, na brz i prikladan način ispitati pravilnost vrijednosti predmeta spora naznačene u tužbi i ako posumnja da je stranka prenisko na­zna­čila vrijednost predmeta spora zbog izbjegavanja plaćanja pravil­ne pristojbe, sud će rješenjem utvrditi pravu vrijednost predmeta spora.

Protiv rješenja suda o određivanju vrijednosti predmeta spora radi naplate pristojbe nije dopuštena posebna žalba.

2. U ovršnom postupku

Članak 31.

U ovršnom postupku pristojba se plaća prema vrijednosti zahtjeva.

Prilikom utvrđivanja vrijednosti zahtjeva primjenjuju se na odgovarajući način odredbe koje važe za utvrđivanje vrijednosti spora u parničnom postupku.

Troškovi postupka i sporedne tražbine uzimaju se u obzir samo ako su jedini predmet zahtjeva.

Kada je ovršnom postupku prethodila parnica o istom zahtjevu, kao vrijednost zahtjeva u ovršnom postupku uzima se vrijednost predmeta spora utvrđena u parnici, ako se ne zahtijeva manji iznos.

Članak 32.

Kada vjerovnik nije naznačio vrijednost po kojoj se može odrediti visina pristojbe, niti se ona može utvrditi po odredbama članka 31. ovoga Zakona, kao vrijednost uzima se iznos od 10.000,00 kuna.

3. U postupku u upravnim sporovima

Članak 33.

U upravnim sporovima plaća se pristojba prema vrijednosti predmeta spora kada je predmet spora procjenjiv, ako ovim Zakonom i Tarifom sudskih pristojbi nije drukčije određeno. Pro­cje­njiv je onaj upravni spor čija se vrijednost može nesumnjivo utvrditi.

Sud odlučuje prema slobodnoj ocjeni, je li vrijednost predmeta spora procjenjiva ili neprocjenjiva.

Vrijednost procjenjivog spora utvrđuje se po odredbama koje važe za utvrđivanje vrijednosti predmeta spora u parničnom postupku.

Protiv odluke o utvrđivanju vrijednosti predmeta spora radi naplate pristojbe nije dopuštena žalba.

4. U ostalim postupcima

Članak 34.

Kada je za plaćanje pristojbe u ostavinskom postupku i u drugom izvanparničnom postupku, te u stečajnom postupku, mjerodavna vrijednost zahtjeva za utvrđivanje vrijednosti spora na odgovarajući način primijenit će se odredbe koje važe za parnični postupak, ako Tarifom sudskih pristojbi nije drukčije propisano.

5. U postupku po pravnim lijekovima

Članak 35.

Pristojba za pravni lijek plaća se prema vrijednosti predmeta spora utvrđenoj u prvostupanjskom postupku, ako je za plaćanje pristojbe za pravni lijek mjerodavna vrijednost predmeta spora.

Pristojbena osnovica za pravni lijek kojim se pobija odluka samo u jednom dijelu je vrijednost pobijanog dijela.

Pristojba za pravni lijek kojeg podnose obje stranke, odre­đuje se posebice za svaku stranku prema vrijednosti onoga dijela odluke koji se pravnim lijekom pobija.

Pristojba za pravni lijek koji se podnosi samo protiv odluke o troškovima postupka ili o sporednim potraživanjima, plaća se prema iznosu troškova postupka ili sporednih potraživanja.

6. Promjena vrijednosti tijekom postupka

Članak 36.

Prvobitna vrijednost ostaje kao osnovica za plaćanje pristojbe, bez obzira na to što se ta vrijednost promijenila tijekom postupka, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Kada sud u skladu s odredbom članka 30. ovoga Zakona utvrdi novu vrijednost, za pristojbenu osnovicu uzima se utvrđena nova vrijednost od trenutka kada to sud rješenjem priopći strankama.

Kada se vrijednost promijeni zbog preinačenja zahtjeva ili djelomičnog rješenja zahtjeva, kao vrijednost za plaćanje pristojbe uzima se promijenjena vrijednost za sve podneske i radnje nakon takve promjene. Ako se vrijednost promijenila zbog izjave stranke u podnesku, za taj podnesak plaća se pristojba prema promijenjenoj vrijednosti.

IV. POSTUPAK RADI NAPLATE NEPLAÆENE PRISTOJBE

Članak 37.

Sud će upozoriti stranku koja je nazočna sudskoj radnji za koju treba platiti pristojbu, a pristojbu nije odmah platila, da u roku od tri dana plati pristojbu. U upozorenju skrenut će pozornost stranci na posljedice neplaćanja pristojbe u tom roku (članak 40.). Na sudskom spisu naznačit će se, da je dano upozorenje.

Sud će stranci koja nije bila nazočna sudskoj radnji za koju mora platiti pristojbu poslati nalog, da u roku od osam dana od dostave naloga plati dužnu pristojbu i upozoriti je na posljedice iz stavka 1. ovoga članka.

Sud će voditi popis neplaćenih sudskih pristojbi.

Kada putem pošte primi podnesak za koji pristojba nije plaćena ili nije dostatno plaćena, sud će pozvati podnositelja podneska pisanom opomenom, da u roku osam dana od dana dostave opomene plati pristojbu, te će ga upozoriti na posljedice iz stavka 1. ovoga članka.

Kada neplaćena pristojba u pojednim predmetima ne prelazi iznos od 100,00 kuna, neće se primjenjivati odredbe ovoga članka.

Na opomenu za plaćanje pristojbe plaća se 100,00 kuna.

Članak 38.

Protiv upozorenja, naloga, odnosno opomene da plati pristojbu stranka može, u roku od tri dana od dana kad su joj oni priopćeni, odnosno dostavljeni, podnijeti prigovor prvostupanj­skom sudu.

Prvostupanjski sud mora u roku od tri dana dostaviti stranci rješenje o prigovoru.

U rokove iz stavka 1. i 2. ovoga članka ne uračunavaju se dani kad sudovi ne rade.

Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka stranka može izjaviti žalbu u roku od tri dana od dana kad ga je primila.

Drugostupanjski sud mora u roku od osam dana od dana kad je primio žalbu dostaviti prvostupanjskom sudu rješenje o žalbi.

Spis postupka u kojem je stranka izjavila žalbu protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka neće se dostavljati drugostupanjskom sudu. Postupak ne smije zastati zbog toga što je stranka podnijela prigovor, odnosno izjavila žalbu u skladu s odredbama stavka 1. i 4. ovoga članka.

Ako je stranka podnijela prigovor iz stavka 1. ovoga članka, rok za plaćanje pristojbe počinje teći od dana pravomoćnosti rješenja o prigovoru.

Članak 39.

Odredbe članka 38. stavka 4., 5. i 6. ovoga Zakona ne primjenjuju se u postupku pred Upravnim sudom Republike Hrvat­ske.

Članak 40.

Kada pristojbeni obveznik ne plati pristojbu u propisanom roku, sud će u daljnjem roku od osam dana obavijestiti o neplaćenoj pristojbi ispostavu Područnog ureda Porezne uprave Ministarstva financija na čijem je području prebivalište, odnosno sjedište pristojbenog obveznika, radi naplate pristojbe prisilnim putem i naznačiti u čiju korist i na koji račun treba uplatiti pristojbu. Sud će navedenu obavijest istodobno dostaviti i pristojbenom obvezniku.

Kada pristojbeni obveznik nema prebivalište, odnosno sjedište u Republici Hrvatskoj, sud će obavijest iz stavka 1. ovoga članka dostaviti ispostavi Područnog ureda Porezne uprave Ministarstva financija na čijem se području nalazi sud ili imovina pristojbenog obveznika.

Nakon što primi obavijest, nadležna ispostava iz stavka 1. ovoga članka donijet će rješenje kojim će pristojbenom obvezniku narediti da u roku osam dana od dana primitka rješenja plati dužnu pristojbu. Ako pristojbeni obveznik u ovom roku ne plati pristojbu, pristupit će se prisilnoj naplati dužne pristojbe. Pristojbe se prisilno naplaćuju po propisima o prisilnoj naplati poreza.

Naplaćena redovna pristojba uplaćuje se na račun prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske, a o izvršenoj naplati obavijestit će se sud.

Članak 41.

Odredbe ovoga Zakona o prisilnoj naplati pristojbe neće se primjenjivati, ako neplaćena pristojba u pojedinim predmetima ne prelazi ukupni iznos od 100,00 kuna.

Članak 42.

Prvostupanjski sud nadležan je za poduzimanje radnji u postupku radi naplate neplaćene pristojbe.

V. VRAÆANJE PRISTOJBE

Članak 43.

Pravo na vraćanje pristojbe ima osoba koja je platila pristojbu koju uopće nije morala platiti ili je pristojbu platila u iznosu većem od propisanog, kao i osoba koja je platila pristojbu za određenu sudsku radnju, a ta radnja nije obavljena.

Pravo na vraćanje pristojbe iz stavka 1. ovoga članka ima osoba koja je platila pristojbu u iznosu većem od 100,00 kuna.

Osoba koja je platila pristojbu za sudsku radnju koja nije obavljena, ne može tražiti vraćanje pristojbe za podnesak kojim je zahtijevala obavljanje radnje.

Članak 44.

Zahtjev za vraćanje pristojbe podnosi se prvostupanjskom sudu u roku 90 dana od dana kada je pristojba pogrešno uplaćena ili od dana saznanja da radnja nije objavljena.

Vraćanje pristojbe ne može se tražiti nakon proteka jedne godine od dana kada je plaćena pristojba.

Članak 45.

Sud će zahtjev za vraćanje pristojbe s mišljenjem i potrebnim spisima dostaviti ispostavi Područnog ureda Porezne uprave Ministarstva financija na čijem je području prebivalište, odnosno sjedište osobe koja zahtijeva vraćanje.

Kada je pristojba bila plaćena u gotovom novcu, sud će zahtjev za vraćanje pristojbe dostaviti ispostavi Područnog ureda Porezne uprave Ministarstva financija na čijem je području sjedište suda.

Rješenje o zahtjevu za vraćanje pristojbe donosi ispostava iz stavka 1. i 2. ovoga članka i dostavlja ga sudu.

Vraćanje pristojbe obavlja se na teret prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske.

Članak 46.

U postupku radi vraćanja pristojbe ne plaća se pristojba.

VI. NADZOR NAD NAPLATOM PRISTOJBE

Članak 47.

Nadzor nad primjenom propisa o sudskim pristojbama i nad­zor nad naplatom sudskih pristojbi obavlja neposredno viši sud, ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa i Ministarstvo financija.

VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 48.

Kada je pristojbena obveza za podneske, radnje i isprave nastala do dana stupanja na snagu Zakona o sudskim pristojbama (»Narodne novine«, br. 74/95.), pristojba se plaća po dosadašnjim propisima.

Kada je do stupanja na snagu Zakona o sudskim pristojbama (»Narodne novine«, br. 74/95.), plaćena pristojba za radnju koja će se izvršiti poslije stupanja na snagu toga Zakona, neće se plaćati razlika između pristojbe propisane tim Zakonom i pristojbe propisane dosadašnjim propisima, niti će se vraćati previše naplaćena pristojba.

U slučaju da nakon stupanja na snagu Zakona o sudskim pristojbama (»Narodne novine«, br. 74/95.), viši sud ukine odluku nižeg suda koja je donesena prije nego što je Zakon o sudskim pristojbama (»Narodne novine«, br. 74/95.) stupio na snagu, neće se plaćati pristojba za novu odluku nižeg suda.

Članak 49.

Pristojbena obveza za paušalnu pristojbu iz Tar. br. 24. Tarife sudskih pristojbi koja je nastala do dana stupanja na snagu Zakona o sudskim pristojbama (»Narodne novine«, br. 74/95.), a nije naplaćena, utvrđuje se po odredbama toga Zakona.

Članak 50.

Ministarstvo financija donijet će propis iz članka 14. stavka 2. Zakona o sudskim pristojbama (»Narodne novine«, br. 74/95.) u roku 30 dana od dana stupanja na snagu toga Zakona.

Izdavanje, raspačavanje, povlačenje iz upotrebe i zamjena državnih biljega uređuje se aktom ministra financija.

Ministar financija izdaje pravnim i fizičkim osobama ovlaš­tenje za maloprodaju državnih biljega i određuje proviziju od prodaje državnih biljega u maloprodaji.

Ovlasti za maloprodaju upravnih biljega emisije Republike Hrvatske izdane do dana stupanja na snagu Zakona o sudskim pri­stojbama (»Narodne novine«, br. 74/95.) vrijede i za maloprodaju državnih biljega.

Ministar financija donijet će propise iz stavka 2. i 3. ovoga članka u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu Zakona o sudskim pristojbama (»Narodne novine«, br. 74/95.).

Članak 51.

Iznimno od odredbe članka 6. stavka 1. Zakona o sudskim pristojbama (»Narodne novine«, br. 74/95.), sudske pristojbe pla­ćaju se u gotovom novcu do izdavanja i obavljenog raspačavanja državnih biljega.

Članak 52.

Za uporabu računalnog sustava sudskog registra stranke su dužne platiti sudsku pristojbu kao naknadu troškova.

Ministar nadležan za poslove pravosuđa u roku 6 mjeseci od stupanja na snagu Zakona o sudskim pristojbama (»Narodne novine«, br. 74/95.) donijet će pravilnik o visini pristojbe iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 53.

Općinski sud naplaćivat će pristojbu iz Tar. br. 36., sve dok ne započne s radom javni bilježnik sa službenim sjedištem za područje tog općinskog suda.

Članak 54.

Na dan stupanja na snagu Zakona o sudskim pristojbama (»Narodne novine«, br. 74/95.) prestaje važiti Zakon o sudskim pristojbama (»Narodne novine«, br. 20/87., 55/88., 13/89., 47/89., 11/90., 18/90., 53A/91., 28/92. i 66/93.).

Članak 55.

Za nenaplaćene pristojbene obveze nastale do dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim pristojbama (»Narodne novine«, br. 57/96.) pristojba se plaća prema odredbama toga Zakona.

Članak 56.

Pristojbe koje nisu naplaćene do dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim pristojbama (»Narodne novine«, br. 137/02.) obračunavat će se i naplatiti u skladu s njegovim odredbama.

Postupci za naplatu pristojbi u slučajevima u kojima je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim pristojbama (»Narodne novine«, br. 137/02.) ukinuta pristojbena obveza, obustavit će se.

Članak 57.

 
nastavak na str.2