mojodvjetnik.info

Zakon o prostornom uređenju i gradnji - povratak na str.1

Članak 32.
 

Tijela Zavoda su Upravno vijeće Zavoda i ravnatelj Zavoda.
 

Članak 33.
 

(1) Upravno vijeće Zavoda upravlja Zavodom.

(2) Upravno vijeće Zavoda ima predsjednika i 4 člana.

(3) Predsjednika i članove Upravnog vijeća Zavoda imenuje i razrješava ministar.

(4) Predsjednik Upravnog vijeća Zavoda je predstavnik Ministarstva.

(5) Predsjednik i članovi Upravnog vijeća Zavoda imenuju se na četiri godine. Iste osobe mogu biti ponovno imenovane za člana Upravnog vijeća Zavoda.

Članak 34.
 

Upravno vijeće Zavoda ima sljedeće zadaće:

– donosi Statut Zavoda uz suglasnost Vlade,

– donosi poslovnik o svom radu,

– donosi godišnji program rada Zavoda uz suglasnost ministra i prati njegovo izvršavanje,

– donosi financijski plan Zavoda uz suglasnost ministra i godišnji obračun,

– donosi opće akte Zavoda,

– predlaže ministru imenovanje referentnih centara za praćenje stanja u prostoru u pojedinim gospodarskim sektorima,

– donosi odluke o stjecanju, opterećenju i otuđenju nekretnina u vlasništvu Zavoda ili druge imovine do iznosa utvrđenog Statutom, samostalno, a iznad toga iznosa uz suglasnost Vlade,

– raspisuje javni natječaj za izbor ravnatelja Zavoda te imenuje i razrješava ravnatelja Zavoda,

– odlučuje o drugim pitanjima utvrđenim ovim Zakonom i Statutom Zavoda, kao i o drugim pitanjima koja se odnose na upravljanje Zavodom, a za koje nije propisana nadležnost ravnatelja.
 

Članak 35.
 

(1) Ravnatelj je voditelj poslovanja Zavoda.

(2) Ravnatelj Zavoda se imenuje na vrijeme od četiri godine. Ista osoba može biti ponovno imenovana za ravnatelja.

(3) Ravnatelj zastupa i predstavlja Zavod.

(4) Ravnatelj Zavoda za svoj rad odgovara Upravnom vijeću Zavoda i ministru.

(5) Uvjeti koje mora ispunjavati, način izbora, poslovi i ovlasti ravnatelja Zavoda, utvrđuju se Statutom Zavoda.
 

Članak 36.
 

Statutom Zavoda utvrđuju se osobito ovlasti i način odlučivanja ravnatelja, osnove unutarnjeg ustrojstva Zavoda, način raspolaganja sredstvima, način ostvarivanja javnosti rada, te druga pitanja za koje je ovim Zakonom i/ili posebnim propisom određeno da se uređuju statutom.

Članak 37.
 

(1) Sredstva za obavljanje djelatnosti Zavoda, u skladu s programom rada i financijskim planom Zavoda, osiguravaju se iz državnog proračuna i iz drugih izvora u skladu s ovim Zakonom.

(2) Ako u obavljanju svoje djelatnosti Zavod ostvari dobit, odluku o raspolaganju s dobiti, kao i način snošenja gubitka, donosi Upravno vijeće Zavoda uz suglasnost ministra.

(3) Zavod ne može bez suglasnosti ministra stjecati, otuđiti ili opteretiti nekretnine i drugu imovinu kojom raspolaže, a čija vrijednost prelazi iznos određen Statutom Zavoda.
 

Zavodi za prostorno uređenje županija i Grada Zagreba
 

Članak 38.
 

(1) Zavod za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba izrađuje i prati provedbu dokumenata prostornog uređenja područne (regionalne), odnosno razine Grada Zagreba, izrađuje izvješće o stanju u prostoru, vodi registre podataka u okviru informacijskog sustava prostornog uređenja, priprema polazišta za izradu, odnosno stavljanje izvan snage prostornih planova užih područja, izdaje mišljenja u postupku izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja u skladu s ovim Zakonom te izrađuje prostorne planove gradova i općina i urbanističke planove uređenja i obavlja stručno analitičke poslove iz područja prostornog uređenja ako mu izradu tih planova, odnosno obavljanje poslova povjeri Ministarstvo ili županijsko poglavarstvo.

(2) Zavodi za prostorno uređenje županije mogu izrađivati i prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine, ako im izradu tih planova povjeri Ministarstvo ili županijsko poglavarstvo.

(3) Dvije ili više županija, odnosno Grad Zagreb mogu osnovati zajednički zavod za prostorno uređenje.

(4) Zavodi iz stavka 1. ovoga članka i zavod za prostorno uređenje, kojeg može osnovati veliki grad, moraju ispunjavati uvjete za obavljanje djelatnosti prostornog uređenja, koje propisuje ministar pravilnikom.

(5) Zavod za prostorno uređenje velikog grada izrađuje prostorni plan uređenja velikog grada i prati provedbu dokumenata prostornog uređenja koji se primjenjuju unutar teritorija tog grada, izrađuje izvješće o stanju u prostoru, priprema polazišta za izradu, odnosno stavljanje izvan snage prostornih planova užih područja te izrađuje urbanističke planove uređenja i obavlja druge poslove prostornog uređenja ako mu izradu tih planova odnosno obavljanje poslova povjeri gradsko poglavarstvo.

Pravne osobe i ovlašteni arhitekti koji obavljaju stručne poslove prostornog uređenja
 

Članak 39.
 

(1) Nacrte prijedloga dokumenata prostornog uređenja može izrađivati pravna osoba, odnosno ovlašteni arhitekt koji samostalno obavlja stručne poslove prostornog uređenja ako ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti prostornog uređenja propisane posebnim zakonom.

(2) Pravna osoba, odnosno ovlašteni arhitekt iz stavka 1. ovoga članka može započeti obavljati stručne poslove prostornog uređenja samo ako prethodno pribavi suglasnost Ministarstva za obavljanje tih poslova prema posebnim propisima.

Odgovorni voditelj izrade nacrta prijedloga dokumenta prostornog uređenja
 

Članak 40.
 

(1) Pravna osoba, koja izrađuje nacrt prijedloga dokumenta prostornog uređenja, mora prije početka njegove izrade imenovati odgovornog voditelja.

(2) Odgovorni voditelj je osoba koja ima status ovlaštenog arhitekta, odnosno ovlaštenog arhitekta urbaniste.

(3) Odgovorni voditelj je odgovoran za svaki dio nacrta prijedloga dokumenta prostornog uređenja, kao i da su propisane dijelove, odnosno sadržaj tog dokumeta izradili stručnjaci odgovarajućih struka.

(4) Odgovorni voditelj mora za svaki dio nacrta prijedloga dokumenta prostornog uređenja potvrditi svojim potpisom da je taj dio prijedloga izrađen u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

2.2. Informacijski sustav prostornog uređenja
 

Članak 41.
 

(1) Za potrebe trajnog praćenja stanja u području prostornog uređenja i izrade izvješća o stanju u prostoru, Država, Grad Zagreb i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave vode informacijski sustav prostornog uređenja (u daljnjem tekstu: informacijski sustav).

(2) Informacijski sustav se uspostavlja sa svrhom cjelovitog upravljanja zaštitom prostora te izrade i praćenja provedbe Strategije prostornog razvoja i Programa prostornog uređenja i drugih dokumenata prostornog uređenja.

(3) Informacijski sustav temelji se na međusobno usklađenim i povezanim registrima geodetskih, evidencijskih i drugih podataka, usklađenih sa statističkim podacima.
 

Sadržaj informacijskog sustava
 

Članak 42.
 

(1) Informacijski sustav sadrži registre podataka o prostoru i druge registre podataka i informacija u vezi s prostornim uređenjem određenim u skladu s ovim Zakonom.

(2) Informacijski sustav sadrži osobito podatke i informacije o:

– stvarnom korištenju zemljišta prikupljene i obrađene u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima, te listom prostornih pokazatelja,

– osnovnoj namjeni prostora/površina određenoj u dokumentima prostornog uređenja,

– uvjetima i ograničenjima korištenja prostora utvrđenih prostornim planovima,

– javnoj, komunalnoj i drugoj infrastrukturi,

– upravnim i drugim aktima nadležnih tijela donesenim u svrhu provedbe dokumenata prostornog uređenja,

– planovima i programima u izradi ili donesenim u svrhu zaštite prostora.
 

Uspostava, vođenje i održavanje informacijskog sustava
 

Članak 43.
 

(1) Informacijski sustav razvija, vodi i održava Zavod, a provodi se prema Programu razvoja informacijskog sustava prostornog uređenja.

(2) Informacijski sustav vodi se kao distributivni informacijski sustav sastavljen od većeg broja dislociranih, međusobno usklađenih i povezanih informacijskih sustava tematskih područja i podpodručja.

(3) Za potrebe tematskih područja i podpodručja informacijskog sustava imenuju se referentni centri.

(4) Program razvoja iz stavka 1. ovoga članka određuje strukturu, sadržaj, način rada i oblik informacijskog sustava, metodologiju, obveze, način i rokove dostavljanja podataka i informacija o prostoru, te način upravljanja podacima i informacijama.

(5) Nacrt Programa iz stavka 1. ovoga članka priprema Zavod i predlaže Ministarstvu.

(6) Program donosi Vlada.

Obveze dostave podataka i informacija
 

Članak 44.
 

(1) Nadležna upravna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i osobe koje obavljaju poslove prostornog uređenja, dužni su Zavodu u propisanim rokovima dostavljati kvalitetne podatke i informacije za potrebe informacijskog sustava.

(2) Tijela i osobe iz stavka 1. ovoga članka dužni su međusobno izmjenjivati podatke i Ministarstvu, odnosno Zavodu dostavljati akte i druge prostorne podatke u propisanom obliku, te osigurati praćenje promjena međusobno povezanih prostornih podataka.

(3) Ministarstvo provjerava podatke i informacije iz stavka 1. ovoga članka osobito u odnosu na istinitost, točnost i potpunost.
 

Javnost informacijskog sustava
 

Članak 45.
 

(1) Podaci o prostoru su javni ako nemaju povjerljivo značenje, odnosno ako to ne određuju posebni zakoni.

(2) Svatko ima u skladu sa Zakonom i uz plaćenu taksu pravo na uvid u podatke odnosno pribaviti podatke iz registra podataka o prostoru pri čemu nadležna tijela državne uprave, pravne osobe s javnim ovlastima i tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu obvezni plaćati taksu.

(3) Uvid u registar podataka o prostoru se ne evidentira.
 

Podaci o nekretninama i vlasnicima
 

Članak 46.
 

(1) Nositelji izrade imaju za potrebe izrade dokumenata prostornog uređenja i za vođenje registra podataka o prostoru na svom području, te nadležna upravna tijela za vođenje upravnih postupaka, pravo uvida i pribavljanja podataka iz evidencije o nekretninama i njihovih vlasnika, uključivo s osobnim podacima koji se vode u katastru i zemljišnim knjigama.

(2) Uvid u podatke i pribavljanje podataka iz stavka 1. ovoga članka obavlja se u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima.

2.3. Dokumenti praćenja stanja u prostoru
 

Izvješće o stanju u prostoru
 

Članak 47.
 

(1) Hrvatski sabor, odnosno predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave razmatraju četverogodišnje izvješće o stanju u prostoru.

(2) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka sadrži analizu stanja i trendova prostornog razvoja na temelju obveznih prostornih pokazatelja o stanju u prostoru, analizu provođenja dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata te ocjenu stanja i prijedloge za unapređenje prostornog razvoja s planom aktivnosti i prijedlogom prostornih pokazatelja za naredno razdoblje.

(3) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka se objavljuje u »Narodnim novinama«, odnosno u službenom glasilu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(4) Tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna su Ministarstvu i Zavodu dostaviti izvješće u roku od petnaest dana od dana objave u službenom glasniku.

(5) Sadržaj izvješća, obvezne prostorne pokazatelje na državnoj i lokalnoj razini i druge zahtjeve u vezi s praćenjem stanja na području prostornog uređenja propisuje ministar pravilnikom.
 

2.4. Zaštićena područja od posebnog interesa za Državu
 

Članak 48.
 

Zaštićeno obalno područje mora (u daljnjem tekstu: ZOP), zaštićene prirodne vrijednosti i kulturnopovijesne cjeline su područja od posebnog interesa za Državu.

Zaštićeno obalno područje mora
 

Članak 49.
 

(1) U svrhu zaštite, te održivog, svrhovitog i gospodarski učinkovitog korištenja određuje se ZOP, koje obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1.000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte. Granice i područje ZOP-a prikazane su na Hrvatskoj osnovnoj karti (HOK) dopunjenoj ortofotokartama.

(2) U ZOP-u se planiranjem, odnosno provođenjem prostornih planova obvezuje:

– očuvati i sanirati ugrožena područja prirodnih, kulturnopovijesnih i tradicijskih vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika te poticati prirodnu obnovu šuma i autohtone vegetacije,

– odrediti mjere zaštite okoliša na kopnu i u moru te osobito zaštititi resurse pitke vode,

– osigurati slobodan pristup obali, prolaz uz obalu te javni interes u korištenju, osobito pomorskog dobra,

– očuvati nenaseljene otoke i otočiće prvenstveno za poljoprivredne djelatnosti, rekreaciju, organizirano posjećivanje, istraživanje i bez građevinskih područja,

– uvjetovati razvitak osobito javne infrastrukture zaštitom i očuvanjem vrijednosti krajolika,

– ograničiti međusobno povezivanje i dužobalno proširenje postojećih građevinskih područja, odnosno planirati nova građevinska područja izvan površina koje su u naravi šume,

– sanirati napuštena eksploatacijska polja mineralnih sirovina i proizvodna područja prvenstveno pejzažnom rekultivacijom ili ugostiteljsko-turističkom i sportsko-rekreacijskom namjenom.

(3) U ZOP-u se u neizgrađenom dijelu građevinskog područja može izdati lokacijska dozvola odnosno rješenje o uvjetima građenja samo ako je donesen urbanistički plan uređenja usklađen s odredbama ovoga Zakona.

Određivanje građevinskih područja u ZOP-u
 

Članak 50.
 

(1) U ZOP-u se građevinsko područje planira tako da se:

– može proširiti za najviše 20% površine njegova izgrađenog dijela, ako je taj dio veći od 80% površine toga građevinskog područja,

– mora smanjiti na najmanje 70% njegove površine, ako je njegov izgrađeni dio manji od 50% površine toga građevinskog područja.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, izdvojeni dijelovi građevinskog područja naselja koji se nalaze u pojasu 100 m od obalne crte ne mogu se proširiti niti se mogu planirati takvi novi dijelovi.

(3) Novo izdvojeno građevinsko područje izvan naselja proizvodne namjene može se planirati samo izvan pojasa od 1.000 m, osim za one djelatnosti koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilišta, luke i sl.).

(4) Ako se građevinsko područje nalazi izvan granice ZOP-a s više od polovice svoje površine, na planiranje i uređenje tog dijela ne moraju se primijeniti odredbe iz stavka 1. ovoga članka.
 

Ograničenja zahvata u prostoru ZOP-a
 

Članak 51.
 

(1) U ZOP-u se ne može planirati, niti se može izdavati lokacijska dozvola ili rješenje o uvjetima građenja za građevine namijenjene za:

– istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina,

– iskorištavanje snage vjetra za električnu energiju,

– skladištenje, obradu i odlaganje otpada, osim ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i konfiguracija terena,

– uzgoj plave ribe,

– vlastite gospodarske potrebe (spremište za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.),

– privez i luke nautičkog turizma te nasipavanje obale i/ili mora izvan građevinskog područja,

– sidrenje, ako smještaj sidrišta nije objavljen u službenim pomorskim publikacijama.

(2) Stavak 1. podstavak 1. i podstavak 5. ovoga članka ne odnosi se na:

– istraživanje i iskorištavanje morske soli, energetskih mineralnih sirovina (nafta i prirodni plin), mineralne i geotermalne vode te na iskorištavanje tehničko-građevnog kamena u svrhu građenja na otocima površine do 5.0 ha i godišnje proizvodnje do 5.000 m2 i arhitektonsko-građevnog kamena u svrhu nastavljanja tradicijske djelatnosti na otoku Braču,

– građevinu za vlastite gospodarske potrebe građevinske (bruto) površine do 30 m2 i na poljoprivrednom zemljištu površine veće od 1.000 m2, ako se nalazi na području otoka izvan 1.000 m od obalne crte,

– građevinu za potrebe prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljač­kom domaćinstvu, ako se nalazi na građevnoj čestici površine od najmanje 3 ha i udaljenoj od obalne crte najmanje 300 m, odnosno 100 m na otocima, te koja ima prizemlje (P) i ukupnu građevinsku (bruto) površinu do 200 m2.

(3) U građevinskom području naselja u kojem manje od 50% postojećih građevina koriste za stalno stanovanje osobe koje imaju prebivalište u tom naselju, odnosno njegovom izdvojenom dijelu u pojasu najmanje 70 m od obalne crte, te u izdvojenom građevinskom području izvan naselja u pojasu najmanje 100 m od obalne crte ne može se planirati niti se može graditi nova pojedinačna ili više građevina osim građevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene, građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilišta, luke i sl.) te uređenje javnih površina.

(4) U izdvojenom građevinskom području izvan naselja prostornim planom županije može se odrediti veći broj prostornih cjelina jedinstvenog urbanističkog koncepta, tako da pojedina cjelina ima:

– površinu do 15 ha,

– osiguran najmanje jedan javni cestovno-pješački pristup do obale širine najmanje 15 m, ako je cjelina dužobalne širine veća od 500 m,

– osiguran pripadajući broj parkirališnih mjesta unutar svake cjeline i pristup na prometnu površinu.
 

Planiranje ugostiteljsko-turističke i sportske namjene
 

Članak 52.
 

(1) Izdvojena građevinska područja izvan naselja i površine unutar naselja ugostiteljsko-turističke namjene mogu se planirati na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti tako da:

– smještajne građevine i prateći sadržaji (otvoreni športski, rekreacijski, ugostiteljski, uslužni, zabavni i sl.) budu, uz mjere poboljšanja komunalne infrastrukture i zaštite okoliša, više kategorije te položajem, veličinom, osobito visinom u skladu s obilježjem prirodnog krajolika,

– smještajne građevine, organizirane kao turističko naselje budu oblikovanjem sukladne s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima,

– smještajne jedinice u autokampu i kampu nisu povezane s tlom na čvrsti način,

– vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i javnih površina budu određeni razmjerno svakoj fazi građenja smještajnih građevina,

– gustoća korištenja iznosi najviše 120 kreveta/ha,

– izgrađenost pojedinačne građevne čestice nije veća od 30%, a koeficijent iskoristivosti nije veći od 0,8,

– najmanje 40% površine svake građevne čestice bude uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo,

– odvodnja otpadnih voda bude riješena zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem,

– površina (auto) kampa iznosi najviše 15 ha uz poštivanje zatečene prirodne vegetacije i dijelova obale,

– unutar golf igrališta bude osiguran pojas od najmanje 25 m od obalne crte uređen kao javno zelenilo,

– broj vezova jednog ili više priveza plovila iznosi najviše 20% ukupnog broja smještajnih jedinica.

(2) U ZOP-u u građevinskom području naselja ugostiteljsko-turistička namjena planira se tako da:

– ukupna površina takve namjene iznosi najviše 20% građevinskog područja tog naselja,

– kapacitet pojedinačne smještajne građevine (hotel, pansion, prenoćište i sl.) ako se nalazi unutar površine mješovite namjene iznosi do 80 kreveta,

– smještajna građevina s pripadajućim zemljištem bude izvan postojećih javnih površina uz obalu.

(3) Luka nautičkog turizma u građevinskom području naselja i izdvojenom građevinskom području izvan naselja može se prostornim planom županije proširiti ili planirati nova s površinom akvatorija od najviše 10 ha. U luci nautičkog turizma mogu se planirati ugostiteljski, trgovački, uslužni, športski i rekreacijski sadržaji.

(4) Izdvojena građevinska područja izvan naselja sportske namjene mogu se planirati na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti tako da:

– ukupna tlocrtna bruto površina zatvorenih i natkrivenih građevina može iznositi najviše 10% površine sportskih terena i sadržaja,

– najmanje 60% površine svake građevne čestice bude uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.

(5) Iznimno od stavka 1. podstavka 5. i 6. ovoga članka rekonstrukcija postojećih građevina ugostiteljsko-turističke namjene planira se tako da se ne povećava postojeća gustoća korištenja, izgrađenost građevne čestice i koeficijent iskoristivosti, ako su te veličine veće od onih određenih u stavku 1. ovoga Zakona.

Morske plaže
 

Članak 53.
 

(1) U ZOP-u se površina za plaže određuje kao uređena i prirodna morska plaža.

(2) Uređena morska plaža unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupačna svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane uključivo i osobama smanjene pokretljivosti, većim dijelom uređenog i izmijenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno (tuševi, kabine i sanitarni uređaji) uređen kopneni prostor neposredno povezan s morem, označen i zaštićen s morske strane.

(3) Prirodna morska plaža unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupačna s kopnene i/ili morske strane infrastrukturno neopremljena, potpuno očuvanoga zatečenoga prirodnog obilježja.
 

2.5. Dokumenti prostornog uređenja
 

2.5.1. Opće odredbe
 

Članak 54.
 

(1) Dokumentima prostornog uređenja određuje se svrhovita organizacija, korištenje i namjena prostora te mjerila i smjernice za uređenje i zaštitu prostora Države, županija, Grada Zagreba, velikih gradova, gradova i općina.

(2) Dokumenti prostornog uređenja donose se na državnoj razini i kao prostorni planovi na područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini.

(3) Prostorni planovi imaju snagu i pravnu prirodu podzakonskog propisa.
 

Razine izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja
 

Članak 55.
 

(1) Dokumenti prostornog uređenja državne razine su Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske i prostorni planovi područja posebnih obilježja, ako je to propisano ovim Zakonom.

(2) Dokumenti prostornog uređenja područne (regionalne) razine su prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba te prostorni plan područja posebnih obilježja, ako je obveza njihove izrade i donošenja određena tim planovima.

(3) Dokumenti prostornog uređenja lokalne razine su prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine, urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.

(4) Dokumenti prostornog uređenja različite razine mogu se izrađivati i donositi istodobno.
 

Namjena dokumenata prostornog uređenja
 

Članak 56.
 

(1) S obzirom na namjenu dokumenti prostornog uređenja su strateški i provedbeni.

(2) Strateški dokumenti prostornog uređenja su: Strategija prostornog razvoja i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske, prostorni plan područja posebnih obilježja, prostorni plan županije odnosno Grada Zagreba i prostorni plan uređenja velikoga grada, grada, odnosno općine.

(3) Provedbeni dokumenti prostornog uređenja su urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja.
 

Zajednički dokumenti prostornog uređenja
 

Članak 57.
 

(1) Za područje dvije ili više županije može se donijeti zajednički prostorni plan županije, ako te županije zaključe o tome sporazum, kojim se uređuju i pitanja značajna za istodobni postupak izrade i donošenja tog plana.

(2) Za područje dvije ili više općina, odnosno gradova može se donijeti zajednički prostorni plan uređenja, a za područje otoka koji ima dvije ili više općina, odnosno gradova zajednički prostorni plan uređenja otoka.

(3) Zajednički provedbeni dokumenti prostornog uređenja mogu se donijeti u slučaju da se na području dviju ili više općina, odnosno gradova planiraju zajednički zahvati u prostoru ili korištenje prirodnih resursa ili građenje prometne, energetske, komunalne ili druge infrastrukture za koje su te jedinice lokalne samouprave utvrdile zajednički interes.

(4) Zajednički dokument prostornog uređenja izrađuje se prema sadržaju i u postupku izrade i donošenja, koji je određen za odgovarajući prostorni plan, ako ovim Zakonom nije određeno drukčije, a javnu raspravu istodobno provode sve jedinice lokalne samouprave, koje su uključene u izradu, odnosno na čije se područje odnosi obuhvat tog plana.

Sadržaj dokumenta prostornog uređenja
 

Članak 58.
 

(1) Prostorni plan područne (regionalne) i lokalne razine obvezno sadrži tekstualni dio (odredbe za provođenje plana), grafički dio i obvezne priloge.

(2) Obvezni prilozi prostornog plana su:

– obrazloženje prostornog plana,

– izvod iz dokumenta prostornog uređenja šireg područja, koji se odnosi na područje obuhvata prostornog plana,

– stručne podloge, na kojima se temelje prostorno planska rješenja,

– strateška studija utjecaja na okoliš, kada je to propisano posebnim propisima,

– popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno poštivati u njegovoj izradi te sažetak dijelova tih dokumenata, koji se odnose na sadržaj prostornog plana,

– zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94. ovoga Zakona,

– izvješća o prethodnoj i javnoj raspravi,

– evidencija postupka izrade i donošenja prostornog plana,

– sažetak za javnost.

(3) Odredbe za provođenje prostornog plana sadrže u obliku pravne norme odvojeno odredbe kojima se uređuju uvjeti za građenje u skladu s kojima se izdaje lokacijska dozvola i rješenje o uvjetima građenja od smjernica za izradu prostornih planova užih područja čija se izrada i donošenje određuje tim planom.

(4) Općine mogu donijeti prostorni plan uređenja smanjenog sadržaja.

(5) Općine iz stavka 3. ovoga članka i smanjeni sadržaj za prostorni plan uređenja općine određuje i propisuje ministar pravilnikom.

(6) Mjerila kartografskih prikaza, standard elaborata prostornih planova i obveznih priloga iz stavka 2. ovoga članka, sadržaj te standarde i obvezne prostorne pokazatelje propisuje ministar pravilnikom.

Financiranje izrade dokumenata prostornog uređenja
 

Članak 59.
 

(1) Sredstva za izradu stručnih podloga određenih u Izvješću i dokumenata prostornog uređenja koje donosi Hrvatski sabor, osiguravaju se u državnom proračunu.

(2) Sredstva za izradu dokumenata prostornog uređenja osiguravaju se iz sredstava državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te iz drugih izvora.

Usklađenost i istodobnost izrade dokumenata prostornog uređenja
 

Članak 60.
 

(1) Dokument prostornog uređenja užega područja mora biti usklađen s dokumentom prostornog uređenja širega područja.

(2) Prostorni planovi lokalne razine moraju biti usklađeni s dokumentom prostornog uređenja državne, odnosno prostornim planom područne (regionalne) razine. Na području na kojem je prostorni plan u suprotnosti s državnim, primjenjuje se dokument prostornog uređenja državne, odnosno prostorni plan područne (regionalne) razine.

(3) Provedbeni dokumenti prostornog uređenja ne smiju mijenjati odredbe strateških dokumenata prostornog uređenja.

(4) Dokumentom prostornog uređenja užeg područja može se odrediti viši prostorni standard od onog određenog u dokumentu šireg područja ako je to tim dokumentom tako određeno.

(5) U slučaju protivnosti odredbe dokumenta prostornog uređenja odredbi ovoga Zakona primjenjuje se odredba ovoga Zakona.

(6) U slučaju međusobne neusklađenosti dokumenata prostornog uređenja, predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mora odlučiti u roku od najviše tri mjeseca o izmjeni i/ili dopuni, odnosno o stavljanju izvan snage neusklađenog dokumenta prostornog uređenja.

Evidencija postupka izrade i donošenja dokumenta prostornog uređenja
 

Članak 61.
 

Nositelj izrade vodi službenu evidenciju o postupku izrade i donošenja prostornog plana u kojoj prema vremenskom redu evidentira sve dokumente, koji su značajni u odnosu na zakonitost vođenja tog postupka, uključivo zahtjeve i smjernice, primjedbe i prijedloge te očitovanja nadležnih tijela i stajališta stručnih izrađivača.
 

Dostupnost dokumenta prostornog uređenja
 

Članak 62.
 

Dokumenti prostornog uređenja te njihove izmjene i dopune s prilozima moraju biti dostupni na uvid javnosti u sjedištu nositelja izrade u svim fazama izrade i donošenja te važenja dokumenta prostornog uređenja, osim onog sadržaja koji je u skladu s posebnim zakonom povjerljive naravi.
 

Dostava dokumenata prostornog uređenja
 

Članak 63.
 

Županije, Grad Zagreb, veliki gradovi, gradovi i općine dužni su Ministarstvu i Zavodu te Zavodu za prostorno uređenje županija dostaviti prostorni plan s odlukom o donošenju najkasnije petnaest dana od dana objave u svojem službenom glasilu.

2.5.2. Dokumenti prostornog uređenja u nadležnosti Države
 

Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske
 

Značenje Strategije
 

Članak 64.
 

(1) Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Strategija) je temeljni državni dokument za usmjerenje razvoja u prostoru.

(2) Strategija na temelju ciljeva prostornog razvoja utvrđenih ovim Zakonom i u skladu s ukupnim gospodarskim, društvenim i kulturnim razvojem, te u vezi s drugim temeljnim državnim razvojnim i strateškim dokumentima određuje dugoročne zadaće prostornog razvoja, strateška usmjerenja razvoja djelatnosti u prostoru i polazišta za koordinaciju njihovih razvojnih mjera u prostoru.

(3) Razvojni dokumenti pojedinih područja i djelatnosti ne mogu biti u suprotnosti sa Strategijom.

(4) Ministarstvo je odgovorno za izradu Strategije, čije se izmjene i dopune, odnosno nova Strategija donose obvezno svakih osam godina na temelju analize učinkovitosti primijenjenih mjera te stanja u prostoru utvrđenog u Izvješću, a prema potrebi i prije, kada to odredi ministar.

Sadržaj Strategije
 

Članak 65.

Strategija sadrži osobito:

– polazišta prostornog razvoja na temelju prirodnih, gospodarskih, društvenih, kulturnih te okolišnih uvjeta,

– osnovu i organizaciju prostornog razvoja sa smjernicama i prioritetima za postizanje ciljeva prostornog razvoja u funkciji zaštite prostora, očuvanja i unapređenja okoliša,

– razvoj prostornih sustava sa smjernicama za prostorni razvoj na regionalnoj i lokalnoj razini, osobito za razvoj naselja, javne infrastrukture i zaštitu krajobraznih vrijednosti,

– objedinjene uvjete zaštite okoliša u svrhu promicanja održivog razvitka određene na temelju strateške procjene utjecaja na okoliš prema posebnim propisima,

– planske cjeline zajedničkih prostornih i razvojnih obilježja koje će se detaljnije razmatrati u prostornim planovima područja posebnih obilježja.

Program prostornog uređenja Republike Hrvatske

Značenje Programa
 

Članak 66.
 

(1) Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Program) utvrđuje mjere i aktivnosti za provođenje Strategije i određuje u skladu sa Strategijom temeljna pravila, kriterije i uvjete prostornog uređenja na državnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini za razdoblje od osam godina.

(2) Ministarstvo je odgovorno za izradu Programa, a izmjene i dopune, odnosno novi Program može se donijeti za četverogodišnje razdoblje na temelju analize učinkovitosti primijenjenih mjera te stanja u prostoru utvrđenog u Izvješću, a prema potrebi i ranije, kada to odredi ministar.

Sadržaj Programa
 

Članak 67.
 

Program sadrži osobito:

– prioritete za ostvarivanje zadaća prostornog uređenja,

– detaljnija pravila za uređenje pojedinih prostornih cjelina radi jedinstvene provedbe ovoga Zakona za čitavo područje Države, odnosno pojedina područja,

– zahtjeve u vezi s prostornim planiranjem te arhitektektonskog i krajobraznog oblikovanja s obzirom na značenje i vrijednosti pojednih područja Države,

– kriterije i uvjete za očuvanje, uređenje i zaštitu područja od interesa za Državu,

– kriterije i uvjete za planiranje zahvata u prostoru državnog značenja,

– osnovu praćenja stanja u prostoru,

– izvore potrebnih sredstava za provedbu mjera zaštite prostora.

Prostorni plan područja posebnih obilježja
 

Značenje prostornog plana područja posebnih obilježja
 

Članak 68.

Prostorni plan područja posebnih obilježja uz poštivanje smjernica Strategije i zahtjeva Programa, uvažavanjem prirodnih, krajobraznih i kulturnopovijesnih
  vrijednosti te uvjeta zaštite okoliša i prirode, razrađuje ciljeve prostornog uređenja na području posebnih obilježja i određuje organizaciju, zaštitu, namjenu i uvjete korištenje prostora.

Sadržaj prostornog plana područja posebnih obilježja
 

Članak 69.

(1) Prostorni plan područja posebnih obilježja, ovisno o zajedničkim prirodnim, kulturnopovijesnim i krajobraznim vrijednostima ili drugim obilježjima sadrži:

– temeljnu organizaciju i razgraničenje prostora prema namjeni,

– razmještaj funkcija od važnosti za upravljanje područjem,

– sustav javne i druge infrastrukture,

– mjere korištenja, uređenja i zaštite tog područja s prioritetnim aktivnostima,

– mjere za unapređenje i zaštitu prirode, krajobraznih vrijednosti i okoliša, kulturnih dobara i drugih vrijednosti područja,

– uvjete gradnje za zahvate u prostoru za područja za koja se ne donosi detaljniji prostorni plan,

– obvezu i obuhvat izrade te smjernice i pokazatelje za elemente detaljnijih prostornih planova užih cjelina.

(2) Prostorni plan iz stavka 1. ovoga članka donosi se obvezno za područje nacionalnog parka i parka prirode te za područja određena Strategijom ili prostornim planom županije.

2.5.3. Dokumenti prostornog uređenja u nadležnosti županije i Grada Zagreba
 

Prostorni plan županije i Prostorni plan Grada Zagreba
 

Značenje prostornog plana županije i prostornog plana Grada Zagreba
 

Članak 70.

(1) Prostorni plan županije uz poštivanje ciljeva prostornog uređenja određenih ovim Zakonom, smjernica i zadaća iz Strategije, Programa i drugih razvojnih dokumenata te uvažavanjem specifičnih potreba koje proizlaze iz regionalnih osobitosti, prirodnih, krajobraznih i kulturnopovijesnih vrijednosti i objedinjenih uvjeta zaštite okoliša iz strateške procjene utjecaja na okoliš određenih prema posebnim propisima, razrađuje ciljeve prostornog uređenja i određuje racionalno korištenje prostora i u skladu u najvećoj mogućoj mjeri sa susjednim županijama, prostorni razvoj i zaštitu prostora.

(2) Prostorni plan Grada Zagreba osim sadržaja određenog za prostorni plan županije sadrži i razgraničenje prostora na uže cjeline prema namjeni i drugim obilježjima.

(3) Sastavni dio prostornog plana županije, odnosno Grada Zagreba može biti i prostorni plan područja posebnih obilježja za područja prirodnih vrijednosti županijske, odnosno Gradske razine određene prema posebnom zakonu.
 

Sadržaj prostornog plana županije
 

Članak 71.
 

(1) Prostorni plan županije određuje osobito:

– sustav središnjih naselja regionalnog značenja,

– odgovarajuću regionalnu gospodarsku strukturu županije,

– osnovu ekološki održive namjene prostora s razmještajem gospodarskih djelatnosti,

– smjernice za očuvanje i unapređenje krajobraznih, prirodnih i kulturnopovijesnih vrijednosti,

– prihvatljivu upotrebljivost područja pogodnih za rekreaciju,

– osnovu gospodarski i okolišno održive razvojne prometne, javne i druge infrastrukture i usluga, a osobito održivo korištenje voda i mineralnih sirovina,

– osnove prometne, javne, komunalne i druge infrastrukture otoka u detaljnijem mjerilu,

– objedinjene uvjete zaštite okoliša određene na temelju strateške procjene utjecaja na okoliš prema posebnim propisima,

– kriterije i uvjete za planiranje zahvata u prostoru županijskog značenja,

– smjernice za izradu dokumenata prostornog uređenja lokalne razine,

– program mjera za provedbu osnove prostornog razvoja županije i

– druge elemente od važnosti za županiju.

(2) U prostornom planu županije osobito se određuju područja ugostiteljsko-turističke namjene izvan naselja (položaj, vrsta, te najveći kapacitet i veličina) i smjernice za utvrđivanje izdvojenih građevinskih područja te namjene i to:

– (T1) – za hotele sa 70% i vile s 30% smještajnog kapaciteta,

– (T2) – za turističko naselje u kojem će hoteli imati 30% i vile 70% smještajnog kapaciteta,

– (T3) – autokamp i kamp,

– luke nautičkog turizma,

– golf igrališta,

– područja za marikulturu i ribarsku infrastrukturu.

(3) U prostornom planu županije mogu se odrediti nova izdvojena građevinska područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene samo ako su postojeća područja te namjene izgrađena 80% i više svoje površine.

(4) Ugostiteljsko-turističke građevine namijenjene smještaju i pratećim sadržajima trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske, rekreacijske, zabavne i slične namjene u izdvojenim građevinskim područjima ugostiteljsko-turističke namjene izvan naselja ne mogu se etažirati.

Sadržaj prostornog plana Grada Zagreba
 

Članak 72.
 

Na sadržaj Prostornog plana Grada Zagreba odgovarajuće se primjenjuje sadržaj određen za prostorni plan županije, odnosno prostorni plan uređenja velikog grada, grada ili općine.
 

2.5.4. Dokumenti prostornog uređenja u nadležnosti velikog grada, grada ili općine
 

Prostorni plan uređenja velikog grada, grada ili općine
 

Članak 73.
 

Prostorni plan uređenja velikog grada, grada ili općine određuje usmjerenja za razvoj djelatnosti i namjenu površina te uvjete za održivi i uravnoteženi razvitak na području velikog grada, grada ili općine.

Sadržaj prostornog plana uređenja velikog grada, grada ili općine
 

Članak 74.
 

(1) Prostorni plan uređenja velikog grada, grada ili općine određuje osobito:

– osnovu naseljenosti uključivo površine naselja, urbanu obnovu postojećih izgrađenih područja te sanaciju degradiranih urbanih i ruralnih područja,

– razmještaj djelatnosti u prostoru sa smjernicama i prioritetima za postizanje ciljeva prostornog uređenja,

– osnovu s prikazom poljoprivrednih i šumskih zemljišta, vodnih izvora i vodnogospodarskih sustava, područja mineralnih sirovina, prirodnih i kulturnopovijesnih i krajobraznih vrijednosti te ugroženih područja,

– osnovu prometne, javne, komunalne i druge infrastrukture,

– zahvate u prostoru lokalnog značenja,

– uvjete za provedbu prostornog plana s granicama građevinskih područja.

(2) Prostorni plan uređenja velikog grada, grada ili općine u odredbama za provođenje plana određuje u skladu s namjenom prostora osobito:

– osnovne pokazatelje namjene površina,

– uvjete za gradnju u građevinskim područjima naselja i u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja, a osobito uvjete za određivanje građevnih čestica, izgrađenost i iskorištenost zemljišta za zgrade i druge građevine,

– uvjete za gradnju izvan građevinskih područja,

– opće uvjete i standarde opremanja zemljišta i obvezno priključivanje građevina na komunalnu i drugu infrastrukturu,

– uvjete za gradnju jednostavnih građevina,

– mjere za zaštitu okoliša te očuvanje prirodnih, kulturnopovijesnih i krajobraznih vrijednosti u vezi s planiranjem pojedinih zahvata u prostoru,

– obveznu izradu prostornih planova užih područja i njihov obuhvat s pripadajućim prometnim površinama koje ih povezuju sa širim područjem,

– popis i obuhvat važećih detaljnijih prostornih planova koji ostaju na snazi,

– mjere za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća.

Urbanistički plan uređenja
 

Značenje urbanističkog plana uređenja
 

Članak 75.
 

(1) Urbanistički plan uređenja detaljnije određuje prostorni razvoj naselja ili dijela naselja s osnovom prostornih i funkcionalnih rješenja, uvjeta i oblikovanja pojedinih prostornih cjelina naselja.

(2) Urbanistički plan uređenja donosi se obvezno za neizgrađene dijelove građevinskog područja naselja i neizgrađena izdvojena građevinska područja izvan naselja te za dijelove tih područja planiranih za urbanu obnovu.
 

Sadržaj urbanističkog plana uređenja
 

Članak 76.
 

Urbanistički plan uređenja određuje osobito:

– podjelu područja na posebne prostorne cjeline te područja i koncept urbane obnove naselja ili dijelova naselja,

– osnovu namjene površina i prikaz površina javne namjene,

– razmještaj djelatnosti u prostoru,

– osnovu prometne, komunalne i druge infrastrukture,

– mjere za zaštitu okoliša, očuvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti,

– uređenje zelenih, parkovnih i rekreacijskih površina,

– zahvate u prostoru značajne za prostorno uređenje naselja i izradu detaljnih planova uređenja,

– uvjete uređenja i korištenja površina i građevina i

– zahvate u prostoru u vezi sa zaštitom od prirodnih i drugih nesreća.
 

Detaljni plan uređenja
 

Značenje detaljnog plana uređenja
 

Članak 77.
 

(1) Detaljni plan uređenja u skladu s prostornim planom uređenja velikog grada, grada ili općine, odnosno urbanističkim planom uređenja detaljno razrađuje uvjete za gradnju i uređenje pojedinih zahvata u prostoru, osobito u odnosu na njihovu namjenu, položaj, veličinu, opće smjernice oblikovanja i način priključivanja na komunalnu infrstrukturu te određuje mjere za zaštitu okoliša, prirodnih, krajobraznih, kulturnopovijesnih i drugih vrijednosti propisanih ovim Zakonom.

(2) Detaljni plan uređenja donosi se obvezno za dijelove naselja na kojima je određeno provoditi urbanu komasaciju.

(3) Detaljni plan uređenja iz stavka 2. ovoga članka izrađuje se na način da se omogući dodjela građevnih čestica, što je moguće većem broju sudionika komasacije koji ispunjavaju uvjete u skladu sa člankom 160. stavkom 3. ovoga Zakona.

2.6. Postupak izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja
 

Odluka o izradi prostornog plana
 

Članak 78.
 

(1) Izrada, odnosno izmjena i dopuna i zasebno stavljanje izvan snage prostornog plana započinje na temelju odluke predstavničkog tijela jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave.

(2) Odluka o izradi prostornog plana ovisno o vrsti prostornog plana i postupka izrade sadrži osobito:

– pravnu osnovu za izradu i donošenje prostornog plana, odnosno njegovih izmjena i dopuna i stavljanje izvan snage,

– razloge za izmjene i/ili dopune prostornog plana, odnosno njegovo stavljanje izvan snage,

– obuhvat prostornog plana,

– ocjenu stanja u obuhvatu prostornog plana,

– ciljeve i programska polazišta prostornog plana,

– popis potrebnih stručnih podloga (sociološko, demografsko, ekonomsko, ekološko, energetsko, graditeljsko, hortikulturno, estetsko i drugo obilježje) potrebnih za izradu prostornog plana,

– način pribavljanja stručnih rješenja,

– vrstu i način pribavljanja katastarskih planova i odgovarajućih posebnih geodetskih podloga,

– popis tijela i osoba određenih posebnim propisima, koja daju zahtjeve (podaci, planske smjernice i propisani dokumenti) za izradu prostornog plana iz područja svog djelokruga, te drugih sudionika, koji će sudjelovati u izradi prostornog plana,

– rok za izradu prostornog plana, odnosno njegovih pojedinih faza i rok za pripremu zahtjeva za izradu prostornog plana tijela i osoba određenih posebnim propisima, ako je taj rok, ovisno o složenosti pojedinog područja, duži od trideset dana,

– zabrana i vrijeme trajanja zabrane izdavanja akata kojima se odobravaju zahvati u prostoru, odnosno građenje, tijekom izrade i donošenja prostornog plana,

– izvore financiranja izrade prostornog plana.

(3) Odluka o izradi dokumenta prostornog uređenja objavljuje se u »Narodnim novinama«, odnosno u službenom glasilu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koja je tu odluku donijela.

(4) Izrada i donošenje detaljnog plana uređenja i s time povezanih izmjena i/ili dopuna prostornog plana šireg područja, može se provoditi u jedinstvenom postupku, u kojem se donosi zajednička odluka o izradi izmjena i/ili dopuna prostornog plana šireg područja i izradi detaljnog plana uređenja.
 

Zahtjevi za izradu prostornog plana
 

Članak 79.
 

(1) Nositelj izrade dostavlja odluku o izradi prostornog plana s pozivom, da mu u roku od najviše šezdeset dana, odnosno u roku koji je određen tom odlukom, dostave zahtjeve (podaci, planske smjernice i propisani dokumenti) za izradu prostornog plana, a ako ih ta tijela i osobe ne dostave u tom roku, smatrat će se da ih nemaju. U tom slučaju moraju se u izradi i donošenju prostornog plana poštivati uvjeti, koje za sadržaj prostornog plana određuju odgovarajući važeći propisi i dokumenti.

(2) Tijela i osobe određeni posebnim propisima moraju u zahtjevima iz stavka 1. ovoga članka odrediti važeće propise i njihove odredbe te druge stručne i ostale dokumente, na kojima temelje svoje zahtjeve u obuhvatu prostornog plana. Ako to tijela i osobe ne učine, nositelj izrade takve zahtjeve nije dužan poštivati, ali je to dužan posebno obrazložiti.

(3) Tijela i osobe određeni posebnim propisima ne mogu u zahtjevima za provedbeni dokument prostornog uređenja postavljati uvjete, kojima bi se mijenjale smjernice za strateški dokument prostornog uređenja.

(4) Tijela i osobe određeni posebnim propisima su dužni nositelju izrade na njegov zahtjev dostaviti bez naknade raspoložive podatke i drugu dokumentaciju iz njihovog djelokruga, koji su potrebni za izradu dokumenata prostornog uređenja.

(5) Nositelj izrade dostavlja odluku o izradi prostornog plana urbanističkoj inspekciji.

Način pribavljanja stručnih rješenja
 

Članak 80.
 

(1) Stručna rješenja prostornog plana mogu se pribaviti izradom više varijantnih rješenja, koja može izraditi jedan ili više različitih stručnih izrađivača, na način da se mogu međusobno usporediti.

(2) Nositelj izrade može za stručna rješenja u pravilu provedbenih dokumenata prostornog uređenja, osim za planiranje javne infrastrukture, provesti natječaj, na temelju kojeg će odabrano stručno rješenje biti podloga za izradu prostornog plana.

(3) O više varijantnih stručnih rješenja, a koja nisu pribavljena u natječaju, nositelj izrade može odlučiti na temelju obrazloženja rješenja koje proizlazi iz prethodne rasprave o prostornom planu.