mojodvjetnik.info

Zakon o policiji - povratak na str.1

Uporaba posebnih vrsta oruŽja i eksplozivnih sredstava

Članak 65.

Posebne vrste oružja i eksplozivna sredstva dopušteno je uporabiti kada su ispunjeni uvjeti iz članka 62. stavka 2. ovoga Zakona, ukoliko je uporaba drugih vrsta oružja neuspješna ili ne jamči uspjeh.

Posebna oružja i eksplozivna sredstva nije dopušteno uporabiti radi sprječavanja bijega osoba.

Eksplozivna sredstva nije dopušteno uporabiti prema osobama u mnoštvu.

Odluku o uporabi posebnih vrsta oružja i eksplozivnih sredstava donosi ravnatelj uz suglasnost ministra.

Uporaba vatrenog oruŽja prema Životinjama

Članak 66.

Vatreno oružje je dopušteno uporabiti protiv životinja kada od njih prijeti izravna opasnost od napada na život i tijelo osobe ili opasnost od ugrožavanja života ili zdravlja ljudi (zarazne bolesti i sl.).

Oružje je dopušteno uporabiti prema bolesnim i teško povrijeđenim životinjama, kada veterinar ili druga osoba ne može poduzeti odgovarajuću mjeru.

Uporaba vatrenog oruŽja u progonu plovnog objekta

Članak 67.

Policijski službenik u obavljanju policijskih poslova na moru i unutarnjim plovnim putovima ovlašten je uporabiti vatreno oružja ako se progonjeni plovni objekt ne zaustavi nakon upućenoga vidljivog ili čujnog poziva na zaustavljanje s udaljenosti koja mu nesumnjivo omogućuje primanje poziva.

U tijeku progona posada progonjenoga plovnog objekta smije se upozoriti i zastrašiti ispaljivanjem hica u zrak, iznad plovnog objekta.

Ako se plovni objekt ne zaustavi niti nakon upozoravajućih hitaca, vatreno oružje dopušteno je uporabiti i prema plovnom objektu.

Policijski službenik dužan je u slučaju iz stavka 2. i 3. ovoga članka pri uporabi vatrenog oružja čuvati živote posade progonjenoga plovnog objekta.

                  Članak 68.

Kada su sredstva prisile uporabljena u granicama ovlasti isključena je odgovornost policijskog službenika koji ih je uporabio.

Kada se protiv policijskog službenika vodi kazneni postupak zbog uporabe sredstava prisile ili drugih radnji u obavljanju službenog posla, Ministarstvo će mu osigurati besplatnu pravnu pomoć u tom postupku.

Ministarstvo će osigurati besplatnu pravnu pomoć i građaninu koji je pružio pomoć policijskom službeniku, ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak zbog radnje počinjene u vezi s pružanjem pomoći.

16. Zaštita žrtava kaznenih djela i drugih osoba

Članak 69.

Dok za to postoje opravdani razlozi policija će uspostavom primjerenih mjera zaštititi žrtvu i drugu osobu koja je dala ili može dati podatke važne za kazneni postupak ili osobu koja je s navedenim osobama u vezi ako im prijeti opasnost od počinitelja ili drugih osoba.

Članak 70.

Pri podnošenju pisanog izvješća o sadržaju obavijesti na čije je prikupljanje policija ovlaštena u skladu sa zakonom, policijski službenik smije uskratiti podatak o identitetu osobe od koje je dobio obavijest ako prosuđuje da bi otkrivanjem njenog identiteta izložio osobu ozbiljnoj opasnosti po život, zdravlje, tjelesnu nepovredivost ili bi time ugrozio njenu slobodu i imovinu.

Podaci o identitetu osobe koja je dala obavijest smatraju se službenom tajnom.

17. Prikupljanje, obrada i korištenje osobnih podataka

Članak 71.

Policija prikuplja, obrađuje i koristi osobne podatke te vodi evidencije o osobnim i drugim podacima na čije je prikupljanje ovlaštena ovim Zakonom radi sprječavanja i otkrivanja kaznenih djela, prijestupa i prekršaja te pronalaska počinitelja kaznenih djela, prijestupa i prekršaja.

Članak 72.

Policija vodi evidencije:

1. osoba kojima je po bilo kojem osnovu oduzeta sloboda (uhićenje, zadržavanje, dovođenje, i dr.),

2. osoba za koje postoji osnovana sumnja da su počinile kaznena djela, prijestupe i prekršaje,

3. počinjenih kaznenih djela koja se progone po službenoj dužnosti, prijestupa, prekršaja i osoba oštećenih tim djelima,

4. počinjenih kaznenih djela nepoznatih počinitelja koja se progone po privatnoj tužbi,

5. traženih osoba i predmeta te osoba kojima je zabranjen ulazak u Republiku Hrvatsku,

6. provjere identiteta osoba,

7. osoba nad kojima je provedeno utvrđivanja identiteta, daktiloskopiranih osoba, fotografiranih osoba i DNA pretraga,

8. operativnih izvješća, operativnih izvora saznanja i osoba pod posebnom policijskom zaštitom,

9. događaja,

10. uporabljenih sredstava prisile,

11. predstavki građana.

Članak 73.

Brojčani podaci o kaznenim djelima, prijavljenim i ošteće­nim osobama, kao i ostali brojčani podaci smiju se koristiti u statističke i analitičke svrhe u Ministarstvu.

Podaci iz stavka 1. ovoga članka smiju se dati na korištenje nadležnim stručnim i znanstvenim tijelima u svrhu znanstveno-istraživačkog rada.

Osobni podaci smiju se dostaviti i inozemnim policijskim tijelima i određenim međunarodnim organizacijama na njihov zahtjev u skladu s pravilima o međunarodnoj policijskoj suradnji.

Članak 74.

 Osobni podaci ne smiju se koristiti suprotno svrsi propisanoj ovim Zakonom kao i drugim propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka.

Članak 75.

Prikupljeni i u evidencije uneseni osobni podaci moraju se odmah brisati u slučaju kada se utvrdi da nisu točni ili su prestali postojati razlozi, odnosno uvjeti radi kojih je osobni podatak unesen u odgovarajuće evidencije.

Posebnim zakonom određuju se osobni podaci koji se moraju pohraniti u pismohrani te tako čuvati kao zaštićena arhivska građa.

Članak 76.

Podaci koji su sadržani u evidencijama iz članka 72. ovoga Zakona smiju se dati samo osobi na koju se oni odnose od njihovog unošenja pa do brisanja podataka iz evidencija.

Iznimno, obavijest o podacima sadržanim u evidenciji iz članka 72. stavka 1. točka 8. ovoga Zakona osoba smije dobiti tek nakon što je za podacima prestala potreba korištenja.

Policijski službenik ovlašten na davanje podataka iz stavka 1. ovoga članka uvijek mora zaštititi identitet osobe koja je dala obavijest.

Članak 77.

Osobni podaci u evidencijama iz članka 72. ovoga Zakona se čuvaju, i to:

1. u evidenciji pod točkom 1. tri godine nakon donošenja odluke o daljnjem postupku protiv osobe kojoj je oduzeta sloboda ili nakon što je puštena na slobodu,

2. u evidenciji pod točkom 2. pet godina poslije roka kada rehabilitacija nastupa po sili zakona pod uvjetom da osoba nije ponovo prijavljena,

3. u evidenciji pod točkom 3. pet godina nakon zastare progona za počinjeno kazneno djelo,

4. u evidenciji pod točkom 4. jednu godinu nakon zastare progona za počinjeno kazneno djelo,

5. u evidenciji pod točkom 5. do pronalaska osobe ili utvrđenja da je dalje traženje nepotrebno,

6. u evidenciji pod točkom 6. dvije godine nakon provedenog postupka provjere identiteta,

7. u evidenciji pod točkom 7., 8. i 9. trajno,

8. u evidenciji po točkom 10. deset godina od uporabe sredstava prisile,

9. u evidenciji pod točkom 11. deset godina od prijma pred­stavke građana.

Članak 78.

Nadzor nad djelovanjem informacijskog sustava na kojem su pohranjene evidencije iz članka 72. ovoga Zakona obavlja tijelo nadležno za zaštitu osobnih podataka sukladno zakonu kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.

IV. RADNI ODNOSI

1. Primjena propisa

Članak 79.

Na položaj, prava, obveze i odgovornosti policijskih službenika Ministarstva primjenjuju se propisi o državnim službenicima, ako ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega nije drukčije određeno.

2. Prijam u službu

Članak 80.

Osoba koja se prima u policiju, uz ispunjavanje općih uvjeta za prijam u državnu službu, mora:

1. imati najmanje srednju stručnu spremu,

2. biti mlađa od 25 godina, ako se prima na radno mjesto srednje stručne spreme,

3. imati posebnu duševnu i tjelesnu sposobnost, što dokazuje potvrdom ovlaštene zdravstvene ustanove,

4. imati uređenu vojnu obvezu,

5. biti dostojna za obavljanje policijskih poslova.

Odredba stavka 1. točke 4. ne odnosi se na žene.

Nije dostojna za obavljanje policijskih poslova osoba koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo počinjeno iz koristoljublja ili nečasnih pobuda, ili osoba koja je kažnjena za prekršajno djelo protiv javnog reda i mira s obilježjem nasilja ili za drugo prekršajno djelo koje je čini nedostojnom za obavljanje policijskih poslova, ili osoba čije dosadašnje ponašanje, navike ili sklonosti ukazuju na nepouzdanost za obavljanje tih poslova.

Dostojnost i nepouzdanost za obavljanje policijskih poslova utvrđuje se sigurnosnom provjerom koju obavlja nadležno policijsko tijelo.

Članak 81.

Za obavljanje poslova policijskog službenika ne smije se primiti osoba kojoj je služba u tijelu državne vlasti ili pravnoj osobi s javnim ovlastima prestala radi teške povrede službene dužnosti pravomoćnom odlukom nadležnoga tijela.

Članak 82.

Policijski službenici primaju se u službu putem natječaja.

Natječaj nije obvezan za prijam u policiju u slučajevima utvrđenim propisima o državnim službenicima i namještenicima.

Vlada Republike Hrvatske uredbom može utvrditi radna mjesta u Ministarstvu koja se popunjavaju bez objave natječaja.

3. Zvanja policijskih službenika

Članak 83.

Djelatnik stječe status policijskog službenika stjecanjem zvanja.

Policijski službenik stječe zvanje, ovisno o stručnoj spremi, radnom stažu, radnom mjestu, položenom ispitu za zvanje i godišnjim ocjenama.

Članak 84.

Za policijske službenike utvrđuju se sljedeća zvanja:

- policajac,

- viši policajac,

- policijski narednik,

- viši policijski narednik,

- policijski inspektor,

- viši policijski inspektor,

- samostalni policijski inspektor,

- glavni policijski inspektor,

- policijski savjetnik i

- glavni policijski savjetnik.

4. Plaće policijskih službenika

Članak 85.

Plaća policijskog službenika sastoji se od osnovne plaće i dodataka na plaću.

Osnovnu plaću čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je policijski službenik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećane za 0,5% za svaku godinu navršenoga radnog staža.

Osnovica za izračun osnovne plaće policijskog službenika utvrđuje se na način uređen propisima o državnim službenicima.

Članak 86.

Vrijednosti koeficijenta složenosti poslova radnih mjesta policijskih službenika uredbom utvrđuje Vlada Republike Hrvat­ske.

Članak 87.

Za zvanja, uspješnost na radu, posebne uvjete rada, opasnost te odgovornost policijski službenici ostvaruju pravo na dodatke na plaću.

Dodaci iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se u postotku od osnovne plaće policijskog službenika.

5. Vježbenici

Članak 88.

Vježbeniku za policijskog službenika prestaje služba ako:

- u propisanom roku ne položi državni stručni ispit ili ispit za zvanje policijskog službenika,

- nadređeni službenik tijekom njegova vježbeničkog staža ocijeni da neće moći s uspjehom završiti vježbenički staž.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka vježbenik je dužan naknaditi troškove školovanja.

Članak 89.

Vježbenik koji se osposobljava za policijskog službenika dužan je u roku 3 mjeseca od dana položenoga državnoga stručnog ispita položiti ispit za zvanje policijskog službenika.

6. Prava, obveze i odgovornosti iz službeničkog odnosa

Članak 90.

Policijski službenik dužan je prilikom prijma u službu prih­vatiti i potpisati izjavu o pravima i obvezama policijskih službenika.

Članak 91.

Policijskom službeniku, radi otežanih uvjeta rada i prirode obavljanja poslova, staž osiguranja računa se u povećanom trajanju tako da se svakih 12 mjeseci stvarno provedenih u obav­ljanju poslova policijskih službenika računa kao 16, odnosno 14 mjeseci staža osiguranja.

Otežanim uvjetima rada, u smislu ovoga Zakona, razumijevaju se osobito:

- povećana opasnost za život i zdravlje,

- smjenski rad,

- rad u turnusu,

- rad na državne blagdane i neradne dane,

- pripravnost (na radnom ili drugom mjestu ili domu, prema nalogu nadređenog službenika) i sl.

Članak 92.

Policijski službenik dužan je po nalogu nadređenog službenika poslove obavljati i duže od punoga radnog vremena, ako je to nužno radi uspješnog i pravovremenog obavljanja službenog posla.

Policijskom službeniku za rad iz stavka 1. ovoga članka pripada pravo na novčanu naknadu ili slobodne dane, sukladno općim propisima o radu i kolektivnom ugovoru.

Članak 93.

Policijskom službeniku može se odgoditi ili prekinuti korištenje godišnjeg odmora radi obavljanja službenih poslova koji ne trpe odgodu.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, policijski službenik ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenih odgodom, odnosno prekidom godišnjeg odmora.

Članak 94.

Policijski službenik ne smije obavljati samostalnu gospodarsku ili profesionalnu djelatnost.

Iznimno, policijski službenik smije, izvan redovitoga radnog vremena i po prethodno pribavljenom pisanom odobrenju ministra ili osobe koju on za to ovlasti, obavljati samostalno ili kod pravne ili fizičke osobe samo poslove koji ne utječu na zakonito i pravilno obavljanje policijskih poslova.

Članak 95.

Policijski službenici ne smiju se stranački organizirati niti politički djelovati u Ministarstvu.

Policijski službenici ne smiju u službenoj odori prisustvovati stranačkim i drugim političkim skupovima, osim ako su u službi.

Članak 96.

Policijski službenici nemaju pravo na štrajk u slučaju:

1. ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države,

2. oružane pobune, ustanka i drugih oblika nasilnog ugro­žavanja demokratskoga ustavnog poretka Republike Hrvat­ske ili temeljnih sloboda i prava čovjeka i građana,

3. proglašene elementarne nepogode ili izravne opasnosti od njena nastanka na području dviju ili više županija ili na cijelom području Republike Hrvatske,

4. drugih nepogoda i nesreća koje ometaju normalno od­vijanje života i ugrožavaju sigurnost ljudi i imovine.

Policijski službenik dužan je i za vrijeme sudjelovanja u štrajku primijeniti policijske ovlasti ako je to potrebno radi:

1. zaštite života i sigurnosti ljudi,

2. uhićenja i privođenja nadležnom tijelu osobe zatečene u kaznenom djelu za koje se progoni po službenoj dužnosti,

3. sprječavanja počinjenja i otkrivanja počinitelja kaznenog djela za koje se progoni po službenoj dužnosti.

Na organiziranje i provedbu štrajka primjenjuju se na odgovarajući način odredbe Zakona o radu.

Članak 97.

Policijski službenik, koji je odlukom zdravstvene komisije Ministarstva proglašen nesposobnim za obavljanje poslova policijskog službenika zbog oboljenja ili ozljede koja je nastupila u obavljanju službe ili povodom obavljanja službe, zadržava plaću i druga prava iz službeničkog odnosa do donošenja pravomoćnog rješenja o pravu na mirovinu, a najduže tri godine od dana donošenje odluke o nesposobnosti.

Članak 98.

Policijski službenik koji u obavljanju službe ili povodom obavljanja službe izgubi život, sahranit će se u mjestu koje odredi njegova obitelj na trošak Ministarstva.

Troškom iz stavka 1. ovoga članka smatraju se:

1. troškovi prijevoza posmrtnih ostataka do mjesta pokopa,

2. putni troškovi za dva pratitelja,

3. troškovi grobnog mjesta, ako obitelj nema grobno mjesto,

4. ostali uobičajeni troškovi, visinu kojih određuje ministar.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, obitelj koju je uzdržavao poginuli policijski službenik ima pravo na jednokratnu novčanu pomoć u visini posljednje isplaćene neto plaće poginuloga policijskog službenika uvećane 12 puta.

Članak 99.

Osoba koja pruži pomoć Ministarstvu i tim povodom bude ozlijeđena, razboli se ili je spriječena za rad najmanje tri mjeseca, a nije osigurana po drugoj osnovi, za vrijeme liječenja ima prava iz zdravstvenog osiguranja, a za slučaj invalidnosti i tjelesnog oštećenja prouzročenog ozljedom ili bolešću ima prava iz mirovinskog osiguranja na teret Ministarstva jednako kao i policijski službenici.

Obitelji osobe koja prilikom pružanja pomoći Ministarstvu izgubi život pripadaju troškovi utvrđeni člankom 98. stavkom 2. ovoga Zakona, te jednokratna novčana pomoć u visini 12 prosječnih neto plaća svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u posljednja tri mjeseca.

Članak 100.

Okolnosti pod kojima je policijski službenik izgubio život ili osoba koja pruži pomoć Ministarstvu kao i okolnosti pod kojima su osobe pružale pomoć Ministarstvu i posljedice koje su tim povodom nastale utvrđuje povjerenstvo koje imenuje ministar unutarnjih poslova.

Članak 101.

Policijski službenici dužni su čuvati službene podatke za koje su saznali u službi ili povodom obavljanja službe.

Službenim podatkom u smislu ovoga Zakona smatra se:

1. svaki podatak koji je zakonom ili propisima donijetim na temelju zakona određen kao državna, vojna ili službena tajna,

2. podaci i dokumenti koji su zakonom, propisima donijetim na temelju zakona i općim aktima utvrđeni kao poslovna tajna,

3. podaci i dokumenti naznačeni kao službena, odnosno poslovna tajna od strane drugih tijela ili pravnih osoba,

4. mjere, radnje, podaci i izvori informacija čije bi priop­ćavanje bilo štetno za interes fizičkih ili pravnih osoba, kao i za uspješno obavljanje službenih poslova.

Obveza čuvanja službenih podataka traje i nakon prestanka radnog odnosa u Ministarstvu.

7. Premještaj

Članak 102.

Radi potreba službe, policijski službenik može biti pre­mje­šten na drugo radno mjesto u okviru njegove stručne spreme, u istoj ili drugoj ustrojstvenoj jedinici Ministarstva, u istom ili drugom mjestu rada.

Premještaj u drugo mjesto rada u trajanju do jedne godine smatra se privremenim premještajem.

Žalba protiv rješenja o premještaju ne odgađa njegovo izvr­šenje.

Članak 103.

Policijski službenik koji je privremeno premješten u drugo mjesto rada, udaljeno više od 50 km od mjesta njegova stanova­nja, ima pravo na:

1. jednokratnu novčanu naknadu u visini njegove prosječne plaće, isplaćene u posljednja tri mjeseca prije premještaja,

2. plaću ostvarenu na ranijem radnom mjestu, ukoliko je za njega povoljnija,

3. sedmodnevni plaćeni dopust za posjet obitelji svaka tri mjeseca i naknadu troškova prijevoza za takve posjete,

4. mjesečnu naknadu za odvojeni život ako uzdržava obitelj,

5. odgovarajući smještaj i prehranu.

Članak 104.

Policijski službenik koji je trajno premješten u drugo mjesto rada, udaljeno više od 50 km od mjesta njegova stanovanja, uz prava iz članka 103. ovoga Zakona ima i pravo na:

1. putne i selidbene troškove, prema predočenom računu,

2. odgovarajući smještaj za sebe i obitelj, u roku tri godine od dana premještaja.

Prava iz članka 103. ovoga Zakona i stavka 1. ovoga članka nema policijski službenik premješten na temelju osobnog zah­tjeva i policijski službenik premješten za vrijeme trajanja obveze proistekle iz ugovora o školovanju.

Članak 105.

Policijski službenik može biti upućen na rad u inozemstvo, na temelju utvrđenih pravila o međunarodnoj policijskoj suradnji.

8. Školovanje, osposobljavanje i usavršavanje

Članak 106.

Školovanje, osposobljavanje i stručno usavršavanje policij­skih službenika (u daljnjem tekstu: školovanje) provodi Visoka policijska škola i Policijska akademija.

Visoka policijska škola i Policijska akademija imaju statut.

Članak 107.

Policijski službenik koji se školovao na trošak Ministarstva du­žan je nakon uspješnog završetka školovanja ostati na radu u Ministarstvu dvostruko duže od vremena provedenog na školovanju ili naknaditi troškove školovanja.

Policijski službenik iz stavka 1. ovoga članka, koji svojom krivnjom ne završi školovanje, dužan je naknaditi troškove školovanja.

9. Ocjenjivanje, nagrade i priznanja

Članak 108.

Rad policijskog službenika ocjenjuje se do kraja veljače tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.

Policijskog službenika ocjenjuje nadređeni policijski službenik.

Ocjena se temelji na podacima koji se odnose na stručno znanje, osposobljenost, radnu stegu i radna obilježja (požrtvovnost, urednost, samostalnost, suradnja i ustrajnost).

Članak 109.

Radi priznavanja postignutih rezultata i poticanja uspješnosti rada, policijskom službeniku dodjeljuju se nagrade ili priznanja.

Nagrade ili priznanja Ministarstva jesu:

- godišnja nagrada,

- prigodna nagrada,

- zahvalnica.

U skladu sa člankom 9. ovoga Zakona, Ministarstvo može dodijeliti zahvalnice ili priznanja jedinicama lokalne samouprave, nevladinim organizacijama, građanskim udrugama i građanima.

10. Disciplinski postupak

Članak 110.

Policijski službenici za povrede službene dužnosti odgovaraju disciplinski.

Članak 111.

Uz povrede službene dužnosti utvrđene propisima o državnim službenicima, lakše povrede službene dužnosti za policijske službenike su:

1. nepropisno postupanje s povjerenim sredstvima za rad,

2. neuljudan odnos prema strankama i suradnicima za vri­jeme rada,

3. nepropisno nošenje odore i oznaka,

4. neopravdani izostanak s posla u trajanju od 1 (jedan) dan.

Članak 112.

Uz povrede službene dužnosti utvrđene propisima o državnim službenicima, teže povrede službene dužnosti za policijske službenike su:

1. davanje podataka neovlaštenim osobama,

2. nepravilno ili nenamjensko korištenje povjerenih sredstava,

3. poduzimanje ili nepoduzimanje bilo koje radnje sa ciljem onemogućavanja ili otežavanja pravilnog funkcioniranja službe,

4. nedolično ponašanje u službi ili izvan službe,

5. iznošenje neistinitih činjenica o službi,

6. ponavljanje lakših povreda (dvije ili više lakše povrede u godinu dana).

Članak 113.

 Prijedlog za pokretanje disciplinskog postupka za lakše povrede službene dužnosti podnosi nadređeni policijski službenik.

Za lakše povrede službene dužnosti postupak pokreće, vodi i donosi odluku ministar ili osoba koju on za to ovlasti.

Prijedlog za pokretanje disciplinskog postupka zbog teže povrede službene dužnosti podnosi ministar ili osoba koju on za to ovlasti.

Za teške povrede službene dužnosti disciplinski postupak pokreće, vodi i donosi odluku disciplinski sud.

Članak 114.

Za policijske službenike Ministarstva u sjedištu i policijske službenike policijskih uprava, u Ministarstvu u sjedištu ustrojavaju se prvostupanjski i drugostupanjski disciplinski sud.

Uredbom o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Ministarstva odredit će se područje djelovanja vijeća prvostupanjskog suda.

Članak 115.

Prvostupanjski sud sastoji se od predsjednika i dva člana.

Drugostupanjski sud sastoji se od predsjednika i četiri člana.

Predsjednik i članovi vijeća prvostupanjskoga i drugostupanjskoga disciplinskog suda zaposlenici su Ministarstva u sjedištu.

Radna mjesta predsjednika i članova prvostupanjskoga i drugostupanjskoga disciplinskog suda utvrđuju se Pravilnikom o unutarnjem redu Ministarstva.

Članak 116.

Protiv odluke u postupku zbog lakše povrede službene duž­nosti policijski službenik protiv kojeg se vodi postupak i nadređeni policijski službenik koji je podnio prijedlog imaju pravo žalbe prvostupanjskom sudu u roku od osam dana od dana primitka odluke.

Odluka prvostupanjskog suda je konačna.

Članak 117.

Protiv odluke disciplinskog suda u postupku zbog teže povrede službene dužnosti, policijski službenik protiv kojeg se vodi postupak, ministar ili osoba koju on za to ovlasti imaju pravo žalbe drugostupnom disciplinskom sudu u roku od osam dana od dana primitka odluke.

Članak 118.

Policijskom službeniku se za težu povredu službene dužnosti, uz disciplinske sankcije određene općim propisom, može izreći i disciplinska sankcija prestanka radnog odnosa uvjetno na vrijeme od 3 do 12 mjeseci.

Članak 119.

Policijski službenik može se privremeno udaljiti iz službe i prije nego što je protiv njega pokrenut disciplinski postupak zbog teže povrede službene dužnosti, a sama povreda i njezine posljedice su takvog karaktera da bi njegov ostanak u službi zna­čajno naštetio interesima službe.

Članak 120.

Odluku o udaljenju donosi ministar ili osoba koju on za to ovlasti.

Disciplinski sud mora u roku od 8 dana od dana udaljenja donijeti odluku o pokretanju disciplinskog postupka.

Udaljenje može trajati do okončanja disciplinskog postupka, a najduže 12 mjeseci.

Članak 121.

Protiv odluke o udaljenju policijski službenik ima pravo žalbe nadležnom sudu u roku od osam dana od dana prijma odluke.

Nadležni sud mora o prigovoru odlučiti u roku od osam dana od dana primitka žalbe.

Odluka suda o žalbi je konačna.

Članak 122.

Policijskom službeniku koji je udaljen oduzima se službena značka, službena iskaznica, oružje i druga sredstva koja su mu povjerena za obavljanje posla.

11. Prestanak službe

Članak 123.

Policijskom službeniku za kojega izravno nadređeni službenik utvrdi da je nesavjesnim obavljanjem službe ili povredom propisa kojima se uređuje rad službe onemogućavao obavljanje poslova iz djelokruga Ministarstva, prestaje radni odnos.

Pod onemogućavanjem obavljanja poslova iz stavka 1. ovoga članka smatra se prekoračenje policijske ovlasti ili neprimje­njivanje policijske ovlasti kada ih je policijski službenik sukladno odredbama ovoga Zakona bio dužan primijeniti, uslijed čega je nastupila šteta za fizičke ili pravne osobe ili tijela državne vlasti.

Ministar unutarnjih poslova, u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, donosi rješenje o prestanku radnog odnosa po pribav­ljenom mišljenju nadležnoga nadređenog službenika.

Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka žalba nije dopu­štena, ali se može pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Republike Hrvatske.

Članak 124.

Uz slučajeve prestanka službe po sili zakona, utvrđene propisom o državnim službenicima, policijskom službeniku po sili zakona služba prestaje:

1. kada mu nadležno tijelo utvrdi pravo na mirovinu radi profesionalne nesposobnosti za rad – danom pravomoćnosti rješenja,

2. kada se sazna da su podaci o ispunjavanju uvjeta iz članka 80. stavka 1. točke 1., 3. i 4. ovoga Zakona lažni – danom saznanja,

3. kada je osuđen za kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti, osim za kaznena djela iz glave XX. Kaznenog zakona Republike Hrvatske koja se odnose na sigurnost prometa – danom pravomoćnosti presude,

4. ako odbije premještaj – danom kojim se morao javiti na dužnost,

5. kada se sazna da je postupio suprotno odredbi članka 94. ovoga Zakona – danom saznanja o obavljanju zabranjene djelatnosti.

V. FINANCIRANJE

Članak 125.

Sredstva za rad Ministarstva osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske.

VI. POSEBNE ODREDBE

Članak 126.

Specifičnu zdravstvenu zaštitu zaposlenika Ministarstva, u pravilu, provodi i organizira Dom zdravlja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske kao zdravstvena ustanova u vlasništvu Republike Hrvatske.

Dom zdravlja pruža i primarnu zdravstvenu zaštitu zaposlenicima Ministarstva unutarnjih poslova i članovima njihovih obitelji te drugim osiguranicima, na osnovi njihovog slobodnog izbora liječnika i ustanove, kao i druge zdravstvene ustanove koje ispunjavaju za to zakonom propisane uvjete.

Na Dom zdravlja osnovan i organiziran prema odredbi stavka 1. i 2. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju, ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona, opći propisi kojima se uređuje osnivanje, djelatnost i upravljanje zdravstvenim ustanovama.

Članak 127.

Republika Hrvatska odgovara za štetu koju policijski službenik Ministarstva počini trećim osobama, osim ako se dokaže da  je policijski službenik postupao sukladno propisima o načinu  obavljanja policijskih poslova.

Članak 128.

Ministar unutarnjih poslova donosi propise o načinu obav­ljanja policijskih poslova i provedbene propise u okviru ovlasti utvrđenih zakonom.

VII. OVLASTI ZA DONOŠENJE PROPISA

            Članak 129.

Vlada Republike Hrvatske uredbom:

- određuje sjedište i područje na kojem se osnivaju i djeluju policijske uprave iz članka 13. ovoga Zakona,

- propisuje izgled odore policijskih službenika iz članka 17. stavka 2. ovoga Zakona,

- propisuje vrste naoružanja i opreme policijskih službenika iz članka 18. ovoga Zakona,

- utvrđuje uvjete za stjecanje zvanja iz članka 83. i 84. ovoga Zakona, promaknuća i raspored na radna mjesta, oznake zvanja te funkcionalne oznake radnih mjesta policijskih službenika,

- propisuje kriterije utvrđivanja dodataka na plaću, njihov iznos i način isplate iz članka 87. ovoga Zakona,

- utvrđuje radna mjesta policijskih službenika kojima se staž osiguranja računa u povećanom trajanju iz članka 91. ovoga Zakona.

Ministar unutarnjih poslova donijet će propise o:

- izgledu službene značke i službene iskaznice policijskog službenika iz članka 17. stavka 1. ovoga Zakona,

- nošenju oružja i streljiva iz članka 18. ovoga Zakona,

- načinu provjere i utvrđivanju identiteta osoba i predmeta iz članka 25. ovoga Zakona,

- sadržaju i načinu uručivanja poziva iz članka 29. ovoga Zakona,

- načinu primjene ovlasti dovođenja iz članka 32., 33., 34. i 35. ovoga Zakona,

- načinu provedbe mjera traganja za osobama i predmetima iz članka 36. ovoga Zakona,

- načinu primjene ovlasti privremenog ograničenja slobode kretanja iz članka 37., 38. i 39. ovoga Zakona,

- načinu provedbe ovlasti davanja upozorenja i zapovijedi iz članka 40., 41. i 42. ovoga Zakona,

- načinu provedbe poligrafskog testiranja i sadržaju pisane suglasnosti iz članka 46. ovoga Zakona,

- načinu primjene ovlasti pregleda prostorija objekata i dokumentacije iz članka 48. ovoga Zakona,

- načinu primjene ovlasti pregleda osoba, predmeta i prometnih sredstava iz članka 49. ovoga Zakona,

- načinu primjene ovlasti osiguranja i pregleda mjesta događaja iz članka 50. ovoga Zakona,

- mjerilima za utvrđivanje visine nagrade iz članka 52. ovoga Zakona,

- tehničkim obilježljima sredstava prisile iz članka 54. ovoga Zakona te način njihove uporabe,

- vrsti mjera i postupak zaštite žrtava kaznenih djela te drugih osoba iz članka 69. ovoga Zakona,

- izgledu, sadržaju i načinu vođenja evidencija iz članka 72. ovoga Zakona

- mjerilima i načinu utvrđivanja posebne duševne i tjelesne sposobnosti iz članka 80. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona,

- sadržaju izjave o pravima i obvezama policijskih službenika iz članka 90. ovoga Zakona,

- označavanju vrste i stupnja tajnosti podataka, načinu postupanja s tajnim podacima, posebnim zaštitnim mjerama čuvanja tajnih podataka te čuvanja službenih podataka iz članka 101. ovoga Zakona,

- uvjetima odgovarajućeg smještaja i prehrane iz članka 103. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona,

- uvjetima i načinu izbora policijskog službenika koji je upućen na rad u inozemstvo te njegova prava, obveze i odgovornosti za vrijeme obavljanja službe u inozemstvu iz članka 105. ovoga Zakona,

- školovanju, osposobljavanju i stručnom usavršavanju policijskih službenika iz članka 106. ovoga Zakona,

- postupku ocjenjivanja i evidentiranja ocjena policijskog službenika iz članka 108. ovoga Zakona,

- uvjetima i postupku dodjele nagrada ili priznanja policijskim službenicima iz članka 109. ovoga Zakona,

- određivanju zdravstvenih ustanova iz članka 126. stavka 1. ovoga Zakona,

- načinu obavljanja unutarnjeg nadzora i kontrolne djelatnosti.

Ministar unutarnjih poslova, uz suglasnost ministra zdravstva, donosi propise o kadrovskim i tehničkim uvjetima zdravstvenih ustanova koje pružaju specifičnu zdravstvenu zaštitu policijskim službenicima.

 Vlada Republike Hrvatske i ministar unutarnjih poslova donijet će propise iz stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana njegova stupanja na snagu.

VIII. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE

Članak 130.

Srednja policijska škola nastavlja s radom sve dok njeni polaznici upisani na školovanje do primjene ovoga Zakona ne završe školovanje po programima i uvjetima koji su bili na snazi pri upisu.

Protekom vremena iz stavka 1. ovoga članka, Srednja policijska škola prestaje s radom.

Članak 131.

Provedbeni propisi, donijeti na temelju Zakona o unutarnjim poslovima (»Narodne novine«, broj: 55/89., 18/90., 47/90., 19/91. - pročišćeni tekst, 73/91., 19/92., 33/92., 76/94., 161/98., 29/00 i 53/00.), ostaju na snazi do stupanja na snagu provedbenih propisa koje će Vlada Republike Hrvatske i ministar unutarnjih poslova donijeti na temelju ovoga Zakona, ukoliko nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.

Članak 132.

Državni službenici i namještenici Ministarstva, zatečeni u službi na dan početka primjene ovoga Zakona, nastavljaju s radom na svojim dosadašnjim radnim mjestima i zadržavaju zvanja i plaće prema dosadašnjim propisima, do donošenja rješenja o rasporedu na radna mjesta prema Pravilniku o unutarnjem redu Ministarstva, usklađenim s odredbama ovoga Zakona, odnosno do donošenja rješenja o stavljanju na raspolaganje.

Osobe iz stavka 1. ovoga članka, koje se raspoređuju na radna mjesta policijskih službenika, stječu zvanja iz članka 84. ovoga Zakona sukladno odredbama posebnog propisa.

Osobe iz stavka 1. ovoga članka, koje su do stupanja na snagu Pravilnika o unutarnjem redu, usklađenog s odredbama ovoga Zakona, obavljale poslove ovlaštene službene osobe prema odred­bama Zakona o unutarnjim poslovima (»Narodne novine«, broj: 55/89., 18/90., 47/90., 19/91. - pročišćeni tekst, 73/91., 19/92., 33/92., 76/94., 161/98., 29/00. i 53/00.), a neće biti raspoređene na radna mjesta policijskih službenika niti stavljeni na raspolaganje, postavljaju se u zvanja, odnosno imenuju na položaje utvrđene Pravilnikom o unutarnjem redu, usklađenim s odredbama ovoga Zakona i propisima o državnim službenicima i namještenicima.

Vlada Republike Hrvatske uredbom će propisati zvanja i položaje osoba iz stavka 3. ovoga Zakona te uvjete njihova razvrstavanja u platne razrede i vrijednosti koeficijenata složenosti poslova radnih mjesta na koja se raspoređuju.

Članak 133.

 U cijelom tekstu Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba i ovlaštenih službenih osoba (»Na­rod­ne novine«, br. 128/99.) riječi: “ovlaštena službena osoba”, u dijelu koji se odnosi na državne službenike Ministarstva unutarnjih poslova, zamjenjuju se riječima: “policijski službenik”, u odgovarajućim padežima.

Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaju važiti odredbe članka 3. stavka 1. i 2. Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba i ovlaštenih službenih osoba.

Članak 134.

Stupanjem na snagu ovoga Zakona, prestaje važiti Zakon o unutarnjim poslovima (»Narodne novine«, br. 55/89., 18/90., 47/90.,19/91. - pročišćeni tekst, 73/91., 19/92., 33/92., 76/94., 161/98., 29/00. i 53/00.), osim odredaba članka 13. do 24ž. i članka 80. do 92. Zakona o unutarnjim poslovima.

Odredbe članaka 80. do 92. Zakona o unutarnjim poslovima prestaju važiti 1. siječnja 2002.

Članak 135.

Ovaj Zakon stupa na snagu 1. siječnja 2001., osim odredaba članka 110. do 122. koje se počinju primjenjivati od 1. siječnja 2002.

Klasa: 200-01/00-01/02
Zagreb, 14. prosinca 2000.

ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA SABORA

Predsjednik
Zastupničkog doma Hrvatskoga sabora
Zlatko Tomčić, v. r.