mojodvjetnik.info

Imenik odvjetnika


Traži za:

Grad:

Imenik odvjetnika
Zakon o kaznenom postupku - str.9 Ispis E-mail

Zakon o kaznenom postupku - povratak na str.8


Glava XXVII.

POSTUPAK ZA IZDAVANJE KAZNENOG NALOGA

Članak 465.

(1) Za kaznena djela iz nadležnosti suca pojedinca, a za koja je saznao na temelju vjerodostojnog sadržaja kaznene prijave, može državni odvjetnik u optužnom prijedlogu zatražiti da sud izda kazneni nalog u kojem će optuženiku izreći određenu kaznu ili mjeru bez provođenja glavne rasprave.

(2) Državni odvjetnik može zatražiti izricanje jedne ili više od sljedećih kazni ili mjera:

1) novčanu kaznu u visini od deset do sto prosječnih dnevnih prihoda u Republici Hrvatskoj (članak 51. stavak 4. Kaznenog zakona),

2) uvjetnu osudu za izricanje kazne zatvora do tri mjeseca ili novčane kazne, ili sudsku opomenu,

3) oduzimanje imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom i objavljivanje kaznenog naloga u sredstvima javnog pri­općavanja,

4) zabranu upravljanja motornim vozilom do dvije godine, odnosno oduzimanje predmeta.

Članak 466.

(1) Sudac pojedinac odbacit će zahtjev za izdavanjem kaznenog naloga u slučajevima iz članka 454. ovoga Zakona ako se radi o kaznenom djelu za koje se takav zahtjev ne može postaviti ili ako je državni odvjetnik zatražio izricanje kazne ili mjere koje po zakonu nije dopušteno. O žalbi državnog odvjetnika protiv rješenja o odbačaju odlučuje sudsko vijeće (članak 18. stavak 4.) u roku od četrdeset osam sati.

(2) Ako sudac pojedinac smatra da podaci u optužnom prijedlogu ne pružaju dovoljno osnova za izdavanje kaznenog naloga ili da se prema tim podacima može očekivati izricanje neke druge kazne ili mjere, a ne one koju je zatražio državni odvjetnik, po primitku optužnog prijedloga u sudu zakazat će glav­nu raspravu i na nju pozvati osobe prema odredbama članka 455. ovoga Zakona. Okrivljeniku će se u tom slučaju  uz poziv dostaviti samo prijepis optužnog prijedloga, bez zahtjeva državnog odvjetnika za izdavanje kaznenog naloga.

Članak 467.

(1) Ako se sa zahtjevom složi, sudac pojedinac će presudom izdati kazneni nalog.

(2) U kaznenom će se nalogu navesti samo da se prihvaća zahtjev državnog odvjetnika te optuženiku, čiji osobni podaci moraju biti jasno određeni, izriče kazna ili mjera iz zahtjeva. Izreka presude o kaznenom nalogu obuhvaća potrebne podatke iz članka 372. stavka 1. ovoga Zakona, uključujući i odluku o imovinskopravnom zahtjevu, ako je prijedlog za njegovo ostvarivanje bio postavljen. U obrazloženju će se samo navesti dokazi koji opravdavaju izdavanje kaznenog naloga.

(3) Kazneni nalog sadržava pouku okrivljeniku u smislu odredbe članka 468. stavka 2. ovoga Zakona te da će po proteku  roka za prigovor, ako prigovor ne bude podnesen, kazneni nalog postati pravomoćan i da će se izrečena kazna protiv okrivljenika izvršiti.

Članak 468.

(1) Kazneni nalog dostavlja se okrivljeniku i njegovu branitelju ako ga ima  te državnom odvjetniku i oštećeniku.

(2) Okrivljenik ili njegov branitelj može u roku od osam dana po primitku podnijeti prigovor protiv kaznenog naloga u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik kod suda. Prigovor ne mora biti obrazložen, u njemu se mogu predložiti dokazi u korist obrane. Optuženik se može odreći prava na prigovor, ali od podnesenog prigovora nakon zakazane glavne rasprave ne može odustati. Platež novčane kazne prije isteka roka za prigovor ne smatra se odricanjem od prava na prigovor.

(3) Okrivljeniku koji iz opravdanih razloga propusti rok za podnošenje prigovora predsjednik vijeća dopustit će povrat u prijašnje stanje. Na odlučivanje o molbi za povrat u prijašnje stanje primijenit će se odredbe članka 84. i 85. ovoga Zakona.

(4) Ako sudac pojedinac ne odbaci prigovor kao nepravodoban ili podnesen od neovlaštene osobe, zakazat će glavnu raspravu o optužnom prijedlogu državnog odvjetnika i dalje postupati po odredbama članka 455. do 460. ovoga Zakona.

(5) O žalbi protiv rješenja o odbačaju prigovora protiv kaznenog naloga odlučuje sudsko vijeće (članak 20. stavak 2.).

Članak 469.

Pri donošenju presude povodom prigovora sudac pojedinac izreći će da se kazneni nalog u odnosu na okrivljenika koji je podnio prigovor stavlja izvan snage. Pri  tome sudac pojedinac nije vezan na zahtjev državnog odvjetnika iz članka 465. stavka 2. ovoga Zakona, kao niti na zabranu iz članka 398. ovoga Zakona.

Glava XXVIII.

POSEBNE ODREDBE O IZRICANJU SUDSKE OPOMENE

Članak 470.

(1) Kad prema odredbama Kaznenog zakonika dolazi u obzir izricanje sudske opomene, sud će tu kaznenopravnu sankciju izreći presudom. 

(2) Ako u ovoj glavi nije što drugo predviđeno, odredbe ovoga Zakona koje se odnose na presudu kojom se okrivljenik proglašava krivim primijenit će se i na presudu o sudskoj opomeni.

(3) U izreci presude sa sudskom opomenom uz osobne podatke o optuženiku navest će se da je optuženik kriv za djelo koje je predmet optužbe i zakonski naziv kaznenog djela. Izreka obuhvaća i potrebne podatke iz članka 372. stavka 1. točke 5. i 7. ovoga Zakona.

(4) U obrazloženju presude sud će iznijeti kojim se razlozima vodio pri izricanju sudske opomene.

Članak 471.

Presuda sa sudskom opomenom objavljuje se odmah nakon završetka glavne rasprave s bitnim razlozima. Tom prilikom pred­sjednik vijeća upozorit će okrivljenika da mu se za kazneno djelo koje je počinio ne izriče kazna, ali da prema pravilima ponašanja u njegovoj društvenoj sredini i načelima ćudoređa zaslužuje opomenu, koja će ga upozoriti da više ne čini kaznena djela. Ako se presuda sa sudskom opomenom objavljuje u odsutnosti okrivljenika, sud će takvo upozorenje unijeti u obrazloženje presude. Za odricanje od prava na žalbu i pisanu izradu presude primjenjuje se odredba članka 461. stavka 3. ovoga Zakona.

Članak 472.

 (1) Presuda sa sudskom opomenom može se pobijati zbog razloga navedenih u članku 383. točki 1. do 3. ovoga Zakona, a i zbog toga što nisu postojale okolnosti koje opravdavaju izricanje sudske opomene.

(2) Ako presuda sa sudskom opomenom sadrži odluku o sigurnosnim mjerama, o troškovima kaznenog postupka, o oduzimanju imovinske koristi ili o imovinskopravnom zahtjevu, ta se odluka može pobijati zato što sud nije pravilno primijenio sigurnosnu mjeru ili oduzimanje imovinske koristi, odnosno što je odluku o troškovima kaznenog postupka ili imovinskopravnom zahtjevu donio protivno zakonskim odredbama.

Članak 473.

Povreda kaznenog zakona u slučaju izricanja sudske opomene postoji, osim u pitanjima navedenim u članku 385. točki 1. do 4. ovoga Zakona, i kad je odlukom o sudskoj opomeni, sigurnosnoj mjeri ili oduzimanju imovinske koristi prekoračena ovlast koju sud ima po zakonu.

Članak 474.

(1) Ako je žalbu protiv presude sa sudskom opomenom podnio tužitelj na štetu okrivljenika, drugostupanjski sud može donijeti presudu kojom se okrivljenik proglašava krivim i osuđuje na kaznu ili kojom se izriče uvjetna osuda ako ustanovi da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio odlučne činjenice, ali da po pravilnoj primjeni zakona dolazi u obzir izricanje kazne.

(2) U povodu bilo čije žalbe protiv presude sa sudskom opomenom drugostupanjski sud može donijeti presudu kojom se optužba odbija ili se okrivljenik oslobađa optužbe ako ustanovi da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio odlučne činjenice i da po pravilnoj primjeni zakona dolazi u obzir izricanje jedne od tih presuda.

(3) Kad postoje uvjeti iz članka 404. ovoga Zakona, drugostupanjski će sud donijeti presudu kojom se odbija žalba kao neosnovana i potvrđuje presuda sa sudskom opomenom prvostupanjskog suda.

DIO TREÆI 

POSEBNI POSTUPCI

Glava XXIX.

POSTUPAK PREMA OKRIVLJENICIMA S DUŠEVNIM SMETNJAMA

Članak 475.

(1) Odredbe ovoga Zakona osim odredaba Glave XXVI. primijenit će se i u postupku prema osobama koje su u vrijeme počinjenja protupravnog djela bile neubrojive ako odredbama ove glave nije što posebno propisano.

(2) Postupak prema osobama koje su u vrijeme počinjenja protupravnog djela bile neubrojive pokreće se i vodi samo na zahtjev državnog odvjetnika.

(3) Državni odvjetnik može u slučajevima iz članka 204. stav­ka 6. ovoga Zakona, u istražnom zahtjevu ili tijekom istrage predložiti da se prikupe dokazi i činjenice potrebne radi utvrđenja je li okrivljenik u vrijeme počinjenja protupravnog djela bio neubrojiv i jesu li ispunjeni uvjeti za određivanje prisilnog smještaja okrivljenika prema odredbama Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama.

Članak 476.

 (1) Ako je okrivljenik u vrijeme počinjenja protupravnog djela bio neubrojiv, državni odvjetnik će u optužnici postaviti zahtjev da sud utvrdi da je okrivljenik počinio protupravno djelo u stanju neubrojivosti, te da mu se odredi prisilan smještaj prema odredbama Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama.

(2) Nakon podizanja optužnice iz stavka 1. ovoga članka okrivljenik mora imati branitelja.

(3) Sud će u ovim predmetima postupati posebno žurno.

 Članak 477.

(1) Osim u slučajevima kada se prema ovom Zakonu može odrediti pritvor protiv okrivljenika, pritvor će se odrediti i ako postoji vjerojatnost da bi okrivljenik za kojeg je državni odvjetnik postavio zahtjev iz članka 475. stavka 2. ovoga Zakona mogao zbog težih duševnih smetnji počiniti teže kazneno djelo. Prije određivanja pritvora pribavit će se mišljenje vještaka psihijatra o ovoj opasnosti okrivljenika. O određivanju pritvora po ovom osnovu izvijestit će se uprava zatvora radi upućivanja okriv­ljenika u zdravstvenu ustanovu u smislu odredbe članka 116. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) Pritvor iz stavka 1. ovoga članka može trajati dok opasnost traje, ali ne dulje od rokova predviđenih člancima 110., 111. i 114. ovoga Zakona.

Članak 478.

(1) O zahtjevu državnog odvjetnika iz članka 476. stavka 1. ovoga Zakona odlučuje sud nakon provedene glavne rasprave. O glavnoj raspravi izvijestit će se zakonski zastupnik optuženika, a ako ga nema, optuženikov bračni ili izvanbračni drug, odnosno najbliži srodnik.

(2) Branitelj ili optuženik će se, kod očitovanja o optužbi izjasniti o tome je li optuženik počinio protupravno djelo.

(3) Ako je optuženik raspravno nesposoban zbog duševnih smetnji, smatrat će se da poriče osnovanost optužbe.

(4) Ako je optuženik raspravno nesposoban zbog duševnih smetnji, glavna rasprava će se održati u njegovoj odsutnosti, ali će prije glavne rasprave predsjednik vijeća u prisustvu vještaka pokušati ispitati optuženika radi ocjene okolnosti iz članka 281. stavka 5. ovoga Zakona. O vremenu i mjestu ispitivanja optuženika izvijestit će se državni odvjetnik, optuženik, branitelj i zakonski zastupnik optuženika. Ispitivanje će se obaviti i bez nazočnosti uredno pozvanoga državnog odvjetnika i zakonskog zastupnika.

(5) Ako se glavna rasprava održava u odsutnosti optuženika pročitat će se zapisnici o njegovu ranijem ispitivanju.

(6) O raspravnoj sposobnosti i ubrojivosti optuženika te postojanju zakonskih uvjeta za određivanje prisilnog smještaja ispitat će se vještak koji je obavio psihijatrijski pregled optuženika.

Članak 479.

(1) Ako državni odvjetnik u tijeku glavne rasprave utvrdi da izvedeni dokazi pokazuju da je optuženik počinio kazneno djelo u stanju ubrojivosti ili smanjene ubrojivosti, odustat će od zahtjeva za određivanje prisilnog smještaja i izmijenit će optužnicu.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka glavna rasprava će započeti iznova, a predsjednik vijeća će optuženika upozoriti na njegov promijenjen pravni položaj. Ako je to potrebno radi pripremanja obrane, sud može, na zahtjev obrane, prekinuti glavnu raspravu.

(3) Zapisnici o ranijim iskazima svjedoka ili vještaka ispitanima u odsutnosti optuženika sukladno odredbi članka 478. stav­ka 4. ovoga Zakona ne mogu se pročitati bez suglasnosti stranaka.

Članak 480.

(1) Ako je državni odvjetnik postavio zahtjev iz članka 476. stavka 1. ovoga Zakona, a sud nakon provedene glavne rasprave utvrdi da je optuženik u stanju neubrojivosti počinio protupravno djelo te da postoje uvjeti za određivanje prisilnog smještaja optuženika u psihijatrijsku ustanovu prema odredbama Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, donijet će presudu kojom se utvrđuje da je optuženik počinio protupravno djelo, da ga je počinio u stanju neubrojivosti, te rješenjem odrediti prisilni smje­štaj u psihijatrijsku ustanovu u trajanju od šest mjeseci.

(2) Sud će, pri donošenju presude i rješenja iz stavka 1. ovoga članka, odrediti, odnosno produljiti pritvor iz razloga navedenog u članku 477. stavku 1. ovoga Zakona.

(3) Ako je državni odvjetnik postavio zahtjev iz članka 476. stavka 1. ovoga Zakona, a sud nakon provedene glavne rasprave utvrdi da je optuženik u stanju neubrojivosti počinio protupravno djelo, ali da ne postoje uvjeti za određivanje prisilnog smještaja optuženika u psihijatrijsku ustanovu prema odredbama Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, donijet će presudu kojom se optuženik oslobađa od optužbe i rješenje kojim se odbija zahtjev za određivanje prisilnog smještaja.

(4) Ako je državni odvjetnik postavio zahtjev iz članka 476. stavka 1. ovoga Zakona, a sud utvrdi postojanje razloga iz članka 370. ovoga Zakona, donijet će presudu kojom se optužba odbija.

(5) Ako je državni odvjetnik postavio zahtjev iz članka 476. stavka 1. ovoga Zakona, a sud utvrdi postojanje razloga iz članka 371. ovoga Zakona, osim isključenja krivnje zbog neubrojivosti, donijet će presudu kojom se optuženik oslobađa od optužbe.

(6) Ako sud ne utvrdi da je optuženik u vrijeme počinjenja protupravnog djela bio neubrojiv, donijet će presudu kojom se optužba odbija. U tom slučaju državni odvjetnik može odmah nakon objave presude dati usmeno izjavu da se odriče prava na žalbu i podnijeti novu optužnicu za isto kazneno djelo. Glavna rasprava će se provesti pred istim vijećem na temelju nove optužnice, protiv koje prigovor nije dopušten. Radi pripreme obrane sud može prekinuti glavnu raspravu. Prije izvedeni dokazi neće se ponovno izvoditi, osim ako vijeće ustanovi da je potrebno da se pojedini dokazi ponovno izvedu. Pisano izrađena presuda kojom je optužba odbijena dostavit će se strankama samo na njihov zahtjev. Protiv te presude žalba nije dopuštena.

Članak 481.

(1) Presuda i rješenje iz članka 480. stavka 1. i 3. ovoga Zakona dostavit će se državnom odvjetniku, optuženiku osobno i njegovu branitelju te zakonskom zastupniku optuženika, a ako ga nema – optuženikovom bračnom ili izvanbračnom drugu, odnosno najbližem srodniku.

(2) Protiv presude i rješenja iz članka 480. stavka 1. i 3. ovoga Zakona mogu u roku od petnaest dana od dana primitka podnijeti žalbu sve osobe koje imaju pravo na žalbu protiv presude (članak 380).

(3) Drugostupanjski sud će sjednicu vijeća održati u nazoč­nosti optuženika ako smatra da je to svrhovito. Svoju odluku sa spisima dostavit će prvostupanjskom sudu najkasnije u roku koji je za polovicu kraći od roka određenog člankom 409. stavkom 2. ovoga Zakona.

(4) Predsjednik vijeća će, na zahtjev optuženika, donijeti rješenje o izvršenju rješenja o prisilnom smještaju optuženika prije njegove pravomoćnosti.

(5) Predsjednik vijeća dostavit će odmah nakon izvršnosti rješenja o određivanju prisilnog smještaja potrebne spise sudu nadležnom za postupak prisilnog smještaja prema Zakonu o zaštiti osoba s duševnim smetnjama.

GLAVA XXX.

POSTUPAK ZA ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI

Članak 482.

(1) Predmeti koji se po Kaznenom zakonu moraju oduzeti oduzet će se i kad kazneni postupak ne završi presudom kojom se okrivljenik proglašava krivim ako to zahtijevaju probitci javne sigurnosti ili zaštite časti i dostojanstva građana.

(2) Posebno rješenje o tome donosi tijelo pred kojim se vodio postupak kad je postupak završen, odnosno obustavljen.

(3) Rješenje o oduzimanju predmeta iz stavka 1. ovog članka donosi sud i kad je u presudi kojom je optuženik proglašen krivim propušteno da se donese takva odluka.

(4) Ovjereni prijepis odluke o oduzimanju predmeta dostavit će se vlasniku predmeta, ako je vlasnik poznat.

(5) Protiv odluke iz stavka 2. i 3. ovoga članka vlasnik pred­meta ima pravo na žalbu zbog nepostojanja zakonske osnove za oduzimanje predmeta. Ako rješenje iz stavka 2. ovoga članka nije donio sud, o žalbi odlučuje vijeće  (članak 18. stavak 4., odnosno članak 20. stavak 2.) suda koji je bio nadležan za suđenje u prvom stupnju.

Članak 483.

(1) Imovinska korist postignuta izvršenjem kaznenog djela utvrđuje se u kaznenom postupku po službenoj dužnosti.

(2) Sud i drugo tijelo pred kojima se vodi kazneni postupak dužni su u tijeku postupka prikupljati dokaze i istraživati okolnositi koje su važne za utvrđivanje imovinske koristi.

(3) Ako je oštećenik stavio imovinskopravni zahtjev glede povrata stvari pribavljenih kaznenim djelom, odnosno glede svote koja odgovara vrijednosti stvari, imovinska korist utvrđivat će se samo u onom dijelu koji nije obuhvaćen imovinskopravnim zahtjevom.

Članak 484.

(1) Kad dolazi u obzir oduzimanje imovinske koristi pribav­ljene kaznenim djelom, osoba na koju je imovinska korist prenesena, a i predstavnik pravne osobe, pozvat će se radi ispitivanja u prethodnom postupku i na glavnoj raspravi. U pozivu će se upozoriti da će se postupak provesti i bez njihove nazočnosti.

(2) Predstavnik pravne osobe ispitat će se na glavnoj raspravi nakon okrivljenika koji se očitovao da ne osporava osnovanost optužbe, a inače na početku dokaznog postupka. Na isti način postupit će se prema osobi na koju je imovinska korist prenesena, ako nije pozvana kao svjedok.

(3) Osoba na koju je imovinska korist prenesena, a i predstav­nik pravne osobe ovlašten je da u svezi s utvrđivanjem imovinske koristi predlaže dokaze i da, po dopuštenju predsjednika vijeća, postavlja pitanja okrivljeniku, svjedocima i vještacima.

(4) Ako sud tek u tijeku glavne rasprave utvrdi da dolazi u obzir oduzimanje imovinske koristi, prekinut će glavnu raspravu i pozvati osobu na koju je imovinska korist prenesena, a i predstav­nika pravne osobe.

Članak 485.

Sud će visinu iznosa imovinske koristi odmjeriti po slobodnoj ocjeni ako bi njezino utvrđivanje bilo skopčano s nerazmjernim teškoćama ili sa znatnim odugovlačenjem postupka.

Članak 486.

Kad dolazi u obzir oduzimanje imovinske koristi, sud će po službenoj dužnosti, prema odredbama koje važe za ovršni postupak, odrediti privremene mjere osiguranja. U takvu slučaju primjenjivat će se odredbe članka 142. stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 487.

(1) Oduzimanje imovinske koristi sud može izreći u odluci kojom se utvrđuje da je okrivljenik počinio kazneno djelo koje je predmet optužbe.

(2) U izreci odluke sud će navesti koji se predmet, odnosno novčani iznos oduzima.

(3) Ovjereni prijepis odluke dostavlja se i osobi na koju je imovinska korist prenesena, a i predstavniku pravne osobe ako je sud izrekao oduzimanje imovinske koristi od te osobe.

Članak 488.

Odredbe članka 381. stavka 2. i 3. i članka 389. i 393. ovoga Zakona primjenjivat će se glede žalbe protiv odluke o oduzimanju imovinske koristi.

Članak 489.

Osoba iz članka 484. ovoga Zakona može podnijeti zahtjev za obnovu kaznenog postupka glede odluke o oduzimanju imovinske koristi.

Članak 490.

Ako u odredbama ove glave nije što drugo propisano glede postupka za primjenu  sigurnosnih mjera ili za oduzimanje imovinske koristi, primjenjivat će se ostale odredbe ovoga Zakona.

GLAVA XXXI.

POSTUPAK ZA OPOZIV UVJETNE OSUDE

Članak 491.

(1) Kad je u uvjetnoj osudi određeno da će se kazna izvršiti ako osuđenik ne vrati imovinsku korist, ne naknadi štetu ili ne udovolji drugim obvezama, a osuđenik u određenom roku nije udovoljio tim obvezama, prvostupanjski sud provest će postupak za opoziv uvjetne osude na prijedlog ovlaštenog tužitelja ili oštećenika.

(2) Sudac koji za to bude određen ispitat će osuđenika, ako je dostupan, i provesti potrebne izvide radi utvrđivanja činjenica i prikupljanja dokaza važnih za odluku.

(3) Nakon toga će predsjednik vijeća zakazati sjednicu vijeća o kojoj će izvijestiti tužitelja, osuđenika i oštećenika. Nedolazak stranaka i oštećenika, ako su uredno obaviješteni, ne sprečava održavanje sjednice vijeća.

(4) Ako sud utvrdi da osuđenik nije udovoljio obvezi koja mu je bila određena presudom, donijet će presudu kojom će opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izrečene kazne, ili odrediti novi rok za udovoljenje obvezi, ili tu obvezu zamijeniti drugom ili osuđenika osloboditi obveze. Ako sud ustanovi da nema osnove za donošenje koje od tih odluka, rješenjem će obustaviti postupak za opoziv uvjetne osude.

Glava XXXII.

POSTUPAK ZA DONOŠENJE ODLUKE
O REHABILITACIJI

Članak 492.

(1) Kad po zakonu rehabilitacija nastupa protekom odre­đenog vremena i uz uvjet da osuđenik u tom vremenu ne počini novo kazneno djelo, rješenje o rehabilitaciji donosi po službenoj dužnosti tijelo nadležno za vođenje kaznene evidencije.

(2) Prije donošenja rješenja o rehabilitaciji obavit će se potrebna provjeravanja, a osobito će se prikupiti podaci o tome je li protiv osuđenika u tijeku kazneni postupak za kakvo novo kazneno djelo počinjeno prije proteka roka propisanog za brisanje osude. Ako je kazneni postupak u tijeku prekinut će se postupak za donošenje odluke o rehabilitaciji.

(3) Podaci o kaznenom djelu za koje je nastupila rehabilitacija ne mogu se davati nikome na uvid.

Članak 493.

(1) Ako nadležno tijelo ne donese rješenje o rehabilitaciji osuđena osoba može tražiti da se utvrdi da je rehabilitacija nastupila po zakonu.

(2) Ako nadležno tijelo ne postupi prema zahtjevu osuđenika u roku od trideset dana od dana primitka zahtjeva, osuđenik može tražiti da prvostupanjski sud donese rješenje o rehabilitaciji.

(3) O tom zahtjevu odlučuje sud nakon preslušanja državnog odvjetnika ako se postupak vodio na njegov zahtjev.

Glava XXXIII.

POSTUPAK ZA NAKNADU ŠTETE I OSTVARIVANJE DRUGIH PRAVA NEOPRAVDANO OSUÐENIH ILI NEUTEMELJENO UHIÆENIH OSOBA

Članak 494.

(1) Pravo na naknadu štete zbog neopravdane osude ima osoba prema kojoj je bila pravomoćno izrečena kaznena sankcija ili koja je proglašena krivom, a oslobođena kazne, a kasnije je u povodu izvanrednog pravnog lijeka novi postupak pravomoćno obustavljen ili je pravomoćnom presudom oslobođena optužbe ili je optužba odbijena, osim  ako je do obustave postupka ili presude kojom se optužba odbija došlo zato što je u novom postupku oštećenik kao tužitelj, odnosno privatni tužitelj odustao od progona ili što je oštećenik odustao od prijedloga, a do odustanka je došlo na temelju sporazuma s okrivljenikom.

(2) Osuđenik nema pravo na naknadu štete ako je svojim lažnim priznanjem ili na drugi način namjerno prouzročio svoju osudu, osim ako je na to bio prisiljen.

(3) U slučaju osude za kaznena djela u stjecaju pravo na naknadu štete može se odnositi i na pojedina kaznena djela glede kojih je udovoljeno uvjetima za priznanje naknade.

Članak 495.

(1) Pravo na naknadu štete zastarijeva za tri godine od dana pravomoćnosti prvostupanjske presude kojom je okrivljenik oslobođen optužbe ili kojom je optužba odbijena, odnosno pravo­moćnosti prvostupanjskog rješenja kojim je postupak obustavljen, a ako je u povodu žalbe rješavao viši sud - od dana primitka odluke višeg suda.

(2) Prije podnošenja tužbe za naknadu štete oštećenik je dužan obratiti se sa svojim zahtjevom Ministarstvu pravosuđa radi postignuća nagodbe o postojanju štete te vrsti i visini naknade.

Članak 496.

(1) Ako zahtjev za naknadu štete ne bude prihvaćen ili o njemu ne bude odlučeno u roku od tri mjeseca od podnošenja zahtjeva, oštećenik može kod nadležnog suda podnijeti tužbu za naknadu štete. Ako je postignuta nagodba samo o dijelu zahtjeva, oštećenik može tužbu podnijeti glede ostatka zahtjeva.

(2) Dok traje postupak iz stavka 1. ovog članka, ne teče zastara predviđena u članku 495. stavku 1. ovoga Zakona.

(3) Tužba za naknadu štete podnosi se protiv Republike Hrvatske.

Članak 497.

(1) Nasljednici nasljeđuju samo pravo oštećene osobe na naknadu imovinske štete. Ako je oštećenik već stavio zahtjev, nasljednici mogu nastaviti postupak samo u granicama već postav­ljenog zahtjeva za naknadu imovinske štete.

(2) Nasljednici oštećene osobe mogu nakon njezine smrti nastaviti postupak za naknadu štete, odnosno pokrenuti postupak ako je oštećena osoba umrla prije proteka roka zastare i nije se odrekla zahtjeva.

Članak 498.

(1) Pravo na naknadu štete pripada i osobi:

1) koja je bila u pritvoru, a nije došlo do pokretanja kaznenog postupka, ili je postupak obustavljen pravomoćnim rješe­njem, ili je pravomoćnom presudom oslobođena optužbe, ili je optužba odbijena,

2) koja je izdržala kaznu oduzimanja slobode, a u povodu izvanrednog pravnog lijeka izrečena joj je kazna oduzimanja slobode u kraćem trajanju od kazne koju je izdržala, ili je izrečena kaznena sankcija koja se ne sastoji u oduzimanju slobode, ili je proglašena krivom a oslobođena od kazne,

3) koja je zbog pogreške ili protuzakonitog rada državnog tijela neosnovano uhićena ili pritvorena, ili je zadržana preko zakonskog roka ili je preko tog roka bila u pritvoru ili u ustanovi za izdržavanje kazne,

4) koja je u pritvoru provela dulje vrijeme nego što traje kazna zatvora na koju je osuđena.

(2) Osobi koja je prema članku 98. ovoga Zakona uhićena bez zakonske osnove pripada pravo na naknadu štete ako protiv nje nije određen pritvor niti joj vrijeme za koje je bila uhićena nije uračunato u izrečenu kaznu za kazneno djelo ili za prekršaj.

(3) Naknada štete ne pripada osobi koja je svojim nedo­puštenim postupcima prouzročila uhićenje. U slučajevima iz točke 1. stavka 1. ovoga članka isključeno je pravo na naknadu štete i ako su postojale okolnosti iz članka 98. ovoga Zakona.

(4) U postupku za naknadu štete u slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući će se način primjenjivati odredbe ove glave.

Članak 499.

(1) Ako je slučaj na koji se odnosi neopravdana osuda ili neosnovano oduzimanje slobode prikazivan u sredstvima javnog priopćavanja i time bio povrijeđen ugled te osobe, sud će, na njezin zahtjev, objaviti u novinama ili drugome javnom sredstvu priopćavanja priopćenje o odluci iz koje proizlazi neopravdanost prijašnje osude, odnosno neosnovanost uhićenja. Ako slučaj nije prikazan u sredstvu javnog priopćavanja, takvo će se priopćenje, na zahtjev te osobe, dostaviti njezinu poslodavcu. Nakon smrti osuđene osobe pravo na podnošenje toga zahtjeva pripada njezinu bračnom ili izvanbračnom drugu, djeci, roditeljima, braći i sestrama.

(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka može se podnijeti i ako nije stavljen zahtjev za naknadu štete.

(3) Neovisno o uvjetima predviđenim u članku 498. ovoga Zakona zahtjev iz stavka 1. ovoga članka može se podnijeti i kad je u povodu izvanrednoga pravnog lijeka izmijenjena pravna kvalifikacije djela, ako je zbog pravne kvalifikacije u prijašnjoj presudi bio povrijeđen ugled osuđene osobe.

(4) Zahtjev iz stavka 1. do 3. ovoga članka podnosi se u roku od šest mjeseci  prvostupanjskom sudu. O zahtjevu odlučuje vijeće (članak 18. stavak 4., odnosno članak 20. stavak 2.). Pri rješavanju zahtjeva primjenjuju se odredbe članka 494. i članka 498. stavka 3. ovoga Zakona.

Članak 500.

Prvostupanjski sud donijet će po službenoj dužnosti rješenje kojim se poništava upis neopravdane osude u kaznenim evidencijama. Rješenje se dostavlja Ministarstvu pravosuđa. Po ponište­nom upisu ne smiju se nikomu davati podaci iz kaznene evidencije.

Članak 501.

Osoba kojoj je dopušteno razgledavanje i prepisivanje spisa koji se odnose na neopravdanu osudu ili na neosnovano oduzimanje slobode ne može upotrijebiti podatke iz tih spisa na način koji bi bio štetan za rehabilitaciju osobe protiv koje je vođen kazneni postupak. Predsjednik suda dužan je na to upozoriti osobu kojoj je dopušteno razgledavanje, i to će se zabilježiti na spisu uz potpis te osobe.

Članak 502.

(1) Osobi kojoj je zbog neopravdane osude ili neosnovanog uhićenja prestalo zaposlenje ili svojstvo osiguranika socijalnog osiguranja priznaje se radni staž, odnosno staž osiguranja kao da je bila na radu za vrijeme za koje je zbog neopravdane osude ili neosnovanog uhićenja staž izgubila. U staž se uračunava i vrijeme nezaposlenosti do kojeg je došlo zbog neopravdane osude ili neosnovanog uhićenja, a koje nije nastalo krivnjom te osobe.

(2) Pri svakom rješavanju o pravu na koje utječe duljina radnog staža, odnosno staža osiguranja nadležno tijelo ili ustanova uzet će u obzir staž priznat odredbom stavka 1. ovoga članka.

(3) Ako tijelo ili ustanova iz stavka 2. ovoga članka ne uzme u obzir staž priznat odredbom stavka 1. ovoga članka, oštećena osoba može zahtijevati da sud naveden u članku 500. stavku 1. ovoga Zakona utvrdi da je priznavanje tog vremena nastupilo po zakonu. Tužba se podnosi protiv tijela ili ustanove koja osporava priznati staž i protiv Republike Hrvatske.

(4) Na zahtjev tijela ili ustanove kod koje se pravo iz stavka 2. ovoga članka ostvaruje isplatit će se iz sredstava državnog proračuna propisani doprinos za vrijeme za koje je odredbom stav­ka 1. ovoga članka staž priznat.

(5) Staž osiguranja priznat odredbom stavka 1. ovoga članka u cijelosti se uračunava u mirovinski staž.

Članaka 503.

Posebni propisi i odluke doneseni kao akti milosti kojima su počinitelji kaznenih djela pomilovani ili im je dan oprost za kaznena djela počinjena u razdoblju od 17. kolovoza 1990. do 23. kolovoza 1996. ne predstavljaju osnovu za primjenu odredaba članka 494. do 502. ovoga Zakona.

 Glava XXXIV.

POSTUPAK ZA IZDAVANJE TJERALICE I OBJAVE

Članak 504.

Ako se ne zna prebivalište ili boravište okrivljenika kad je to po odredbama ovoga Zakona potrebno, sud će zatražiti od redarstvenih vlasti da okrivljenika potraže i da sud obavijeste o njegovoj adresi.

Članak 505.

(1) Izdavanje tjeralice može se naložiti kad se okrivljenik protiv kojega je pokrenut kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje se progoni po službenoj dužnosti i za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od jedne godine ili više nalazi u bijegu, a postoji rješenje o određivanju pritvora.

(2) Izdavanje tjeralice nalaže istražni sudac, predsjednik vije­ća ili sudac pojedinac pred kojim se vodi kazneni postupak.

(3) Izdavanje tjeralice naložit će se i u slučaju bijega okriv­ljenika iz ustanove u kojoj izdržava kaznu bez obzira na visinu kazne, odnosno pritvora ili bijega iz ustanove u kojoj izdržava zavodsku mjeru.

(4) Nalog suda ili upravitelja ustanove dostavlja se redarstvenim vlastima radi izvršenja.

Članak 506.

(1) Ako su potrebni podaci o pojedinim predmetima koji su u svezi s kaznenim djelom ili te predmete treba pronaći, a osobito ako je to potrebno radi ustanovljenja istovjetnosti pronađenoga nepoznatog tijela, naložit će se izdavanje objave kojom će se zatražiti da se ti podaci dostave tijelu koje vodi postupak.

(2) Redarstvene vlasti mogu objavljivati i fotografije tijela i nestalih osoba ako postoji osnova sumnje da je do smrti, odnosno nestanka tih osoba došlo zbog kaznenog djela.

Članak 507.

Tijelo koje je naredilo izdavanje tjeralice ili objave dužno ju je odmah povući kad se pronađe tražena osoba ili predmet ili kad nastupi zastara kaznenog progona ili izvršenja kazne ili drugi razlozi zbog kojih tjeralica ili objava nije više potrebna.

Članak 508.

(1) Tjeralicu i objavu raspisuje tijelo unutarnjih poslova nad­ležno prema mjestu onog državnog tijela pred kojim se vodi kazneni postupak, odnosno ustanove iz koje je pobjegla osoba na izdržavanju kazne, odnosno pritvora ili zavodske mjere. 

(2) Radi obavještavanja javnosti o tjeralici ili objavi mogu se koristiti i sredstva javnog priopćavanja.

(3) Ako je vjerojatno da se osoba za kojom je izdana tjeralica nalazi u stranoj državi, Ministarstvo unutarnjih poslova može raspisati i međunarodnu tjeralicu.

Glava XXXV.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

1. Revizija te drugi izvanredni pravni lijekovi protiv odluka sudova bivše SFRJ

Članak 509.

(1) Osobe koje su sudovi bivše Jugoslavije osudili za vrijeme komunističke vladavine za politička kaznena djela, politički motivirana kaznena djela ili druga kaznena djela ako je do osuđujuće odluke došlo zlouporabom političke moći mogu revizijom zatražiti poništenje osuđujuće odluke ili njoj drugoga odgovaraju­ćega pravnog akta.

(2) Pod zlouporabom političke moći smatrat će se slučajevi u kojima je došlo do osude koja u svojoj izreci ili u postupku koji joj je prethodio krši međunarodnopravno priznata načela pravne države i demokratskog društva ili proturječi javnom poretku Republike Hrvatske.

(3) Ako je osoba iz stavka 1. ovoga članka umrla, reviziju mogu izjaviti njezini nasljednici po zakonskom redu.

(4) Revizija se može izjaviti u roku od dvije godine od stupanja na snagu Zakona o kaznenom postupku (»Narodne novine, br. 110/97.).

Članak 510.

 (1) Revizija sadrži: osobne osuđenikove podatke, podatke o presudi koja se pobija, podatke o činjenicama i dokazima na kojima se temelji, obrazloženje i potpis podnositelja, te, ako je podnositelj nasljednik, dokaz da je osuđenik umro i da je on njegov zakonski nasljednik.

(2) Revizija se izjavljuje županijskom sudu na čijem je području imao sjedište sud koji je donio prvostupanjsku odluku.

(3) Ako je revizija izjavljena nenadležnom sudu ili ako je prvostupanjski sud imao sjedište izvan Republike Hrvatske, primijenit će se odredbe članka 28. i 34. ovoga Zakona.

(4) Primjerak revizije dostavlja se nadležnom državnom odvjetniku, koji može u roku od mjesec dana dostaviti svoje mišljenje.     

Članak 511.

(1) O reviziji odlučuje vijeće županijskog suda od triju sudaca na sjednici.

(2) Nepravodobnu, nepotpunu ili nedopuštenu reviziju odbacit će rješenjem predsjednik vijeća. Protiv toga rješenja može se izjaviti žalba u roku od petnaest dana.

(3) Na sjednicu vijeća pozivaju se podnositelj revizije, njegov opunomoćenik i državni odvjetnik. Sjednica se može održati premda uredno pozvane osobe ne dođu na sjednicu.

Članak 512.

(1) Vijeće može zatražiti da nadležna državna tijela prikupe i dostave podatke važne za odluku povodom revizije.

(2) Podnositelj revizije, njegov opunomoćenik i državni odvjetnik mogu na sjednici davati izjave radi razjašnjenja pojedinih pitanja u svezi s revizijom.

Članak 513.

(1) O reviziji vijeće odlučuje presudom ili rješenjem.

(2) Nepravodobnu, nepotpunu ili nedopuštenu reviziju odbacit će vijeće rješenjem ako to nije učinio predsjednik vijeća.

(3) Presudom će vijeće odbiti reviziju kao neosnovanu ako utvrdi da je podnesena protiv odluke kojom je podnositelj osuđen za ratni zločin ili drugo kazneno djelo za koje je Republika Hrvat­ska dužna progoniti po pravilima međunarodnog prava, kazneno djelo čijim je počinjenjem došlo do gubitka života neke osobe, teške tjelesne ozljede ili ako je osuđenik za sebe ili drugoga stekao protupravnu imovinsku korist ili ako se radi o djelu suprotnom javnom poretku Republike Hrvatske. Sud će odbiti reviziju i ako utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih je ona izjavljena.

(4) Ako utvrdi da je revizija osnovana, vijeće će presudom poništiti u cijelosti ili djelomice pobijanu odluku u izreci o kaznenoj odgovornosti.

Članak 514.

 (1) Protiv odluke vijeća županijskog suda podnositelj revizije i državni odvjetnik mogu podnijeti žalbu u roku od petnaest dana.

(2) O žalbi odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću od pet sudaca.

(3) Vrhovni sud Republike Hrvatske svojom odlukom može potvrditi, preinačiti ili ukiniti odluku županijskog suda o reviziji.

Članak 515.

(1) Ako u članku 510. do 517. ovoga Zakona nije drukčije određeno, na postupak o reviziji i na postupak o žalbi protiv odluke županijskog suda o reviziji primijenit će se odredbe ovoga Zakona koje se odnose na odlučivanje vijeća u sjednici povodom žalbe na presudu.

(2) O troškovima revizijskog postupka sud će odlučiti sukladno odredbi članka 131. ovoga Zakona.

Članak 516.

O pravu na naknadu štete, povratu konfiscirane ili oduzete imovine i drugim posljedicama poništene odluke nadležno tijelo odlučuje na temelju odredaba posebnoga zakona.

Članak 517.

Protiv odluke vojnog suda bivše Jugoslavije koja je postala pravomoćna do 6. listopada 1991. može državljanin Republike Hrvatske i osoba koja ima stalno prebivalište u Republici Hrvat­skoj podnijeti izvanredni pravni lijek sukladno odredbama ovoga Zakona.

Članak 518. 

O zahtjevu za zaštitu zakonitosti protiv odluke vijeća Vrhov­nog suda Republike Hrvatske za koji je do 6. listopada 1991. bio nadležan Savezni sud bivše Jugoslavije, odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću od pet sudaca.

2. Ostale prijelazne odredbe

Članak 519.

Ako se kod suda koji sudi u prvom stupnju zbog nedovoljnog broja sudaca ne može osnovati vijeće predviđeno u odredbama članka 18. stavka 4. i članka 20. stavka 2. ovoga Zakona, poslove iz nadležnosti toga vijeća obavljat će vijeće neposredno višeg suda.

3. Prestanak važenja Zakona i rješavanje postupaka
u tijeku

Članak 520.

(1) Kazneni postupak koji je pokrenut prije stupanja na snagu Zakona o kaznenom postupku (»Narodne novine«, br. 110/97.) nastavit će se po odredbama Zakona o krivičnom postupku (»Narodne novine«, br. 34/93., 38/93. i 28/96.), osim ako odredbama ove glave nije što posebno propisano.

(2) Ako je do stupanja na snagu Zakona o kaznenom postupku (»Narodne novine«, br. 110/97.) donesena kakva odluka protiv koje je po odredbama Zakona o krivičnom postupku dopušten pravni lijek, a ta odluka još nije dostavljena osobama koje imaju pravo na pravni lijek ili još teče rok za podnošenje pravnog lijeka, ili je pravni lijek podnesen, ali o njemu još nije odlučeno, primijenit će se što se tiče prava na pravni lijek i postupak o pravnom lijeku odredbe Zakona o kaznenom postupku (»Narodne novine«, br. 110/97.).

Članak 521.

Ako je na dan stupanja na snagu Zakona o kaznenom postupku (»Narodne novine«, br. 110/97.) bio u tijeku kakav rok, taj će se rok računati prema odredbama Zakona o kaznenom postupku (»Narodne novine«, br. 110/97.) osim ako je dosadašnji rok dulji ili je odredbama ove glave drukčije propisano.

Članak 522.

(1) Nadležna ministarstva donijet će potanje propise o proved­bi pojedinih odredbi Zakona o kaznenom postupku (»Narodne novine«, br. 110/97.) najkasnije u roku od šest mjeseci od njegova stupanja na snagu.

(2) Ministarstvo unutarnjih poslova će u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu Zakona o kaznenom postupku (»Narodne novine«, br. 110/97.) iz kaznene evidencije izbrisati sve osude za koje su ispunjeni uvjeti za zakonsku rehabilitaciju.

Članak 523.

Stupanjem na snagu Zakona o kaznenom postupku (»Narodne novine«, br. 110/97.) prestaje važiti Zakon o krivičnom postupku (»Narodne novine«, br. 52/91., 34/93., 38/93. i 28/96.), osim odredaba članka iz

– glave XXX. (Postupak za pružanje međunarodne pravne pomoći i izvršenje međunarodnih ugovora u krivičnim stvarima),

– glave XXXI. (Postupak za izručenje okrivljenih i osuđenih osoba), koje će se primjenjivati do donošenja posebnih zakona.

Članak 524.

(1) U kaznenom predmetu za kaznena djela iz članka 19. točke 1.b) Zakona o kaznenom postupku (»Narodne novine«, br. 110/97.) nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku (»Narodne novine«, br. 58/02.), postupak će se dovršiti pred sudom koji je bio nadležan u trenutku podizanja optužbe.

(2) Ako je u kaznenom predmetu u kojem je postupak započeo prije stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku (»Narodne novine«, br. 58/02.), glavna rasprava u tijeku, postupak će se nastaviti prema dosa­dašnjim odredbama, osim ako odredbama glave XXXII. Zakona o kaznenom postupku (»Narodne novine«, br. 110/97.) nije što posebno propisano.

(3) Ako glavna rasprava u kaznenom predmetu vođenom po dosadašnjim odredbama treba započeti iznova, uzet će se očito­vanje optuženika o optužbi u smislu članka 320. stavka 3. Zakona o kaznenom postupku (»Narodne novine«, br. 110/97.) i nastaviti s postupkom prema odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku (»Narodne novine«, br. 58/02.). Tako će sud postupiti i u slučaju kada je presuda povodom pravnog lijeka ukinuta i predmet vraćen na ponovni postupak.

(4) Ako je do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku (»Narodne novine«, br. 58/02.) donesena kakva odluka  protiv koje je po dosadašnjim odredbama dopušten pravni lijek, a ta odluka još nije dostavljena osob­ama koje imaju pravo na pravni lijek ili još teče rok za podno­šenje pravnog lijeka, ili je pravni lijek podnesen ali o njemu još nije odlučeno, u postupku će se primijeniti odredbe zakona prema kojima je donesena odluka.

Članak 525.

U svim postupcima u kojima je pritvor određen po dosa­dašnjim odredbama,  nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku (»Narodne novine«, br. 58/02.), primijenit će se odredbe o rokovima trajanja pritvora iz toga Zakona.

Članak 526.

Nadležni ministri donijet će potonje propise iz članka 38., 48., 49., 59., 76., 79. i 165. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku (»Narodne novine«, br. 58/02.) najkasnije u roku od šest mjeseci od njegova stupanja na snagu.    

Članak 527.

Odredbe članka 3., članka 90. i članka 157. do 169. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku (»Narod­ne novine«, br. 58/02.) primjenjivat će se od 1. siječnja 2003. 
 
  • Najam poslovnih prostora za odvjetnike u Zagrebu
  • Najam poslovnih prostora za odvjetnike u Zagrebu

Upišite se u imenik odvjetnika

thumb_prijavite_se.jpg

Tko je online

Gostiju online: 3

Registracija

banner.png